Komšić sa Macronom: Hrvatska se previše upliće u unutarnja pitanja BiH

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, po dolasku u Pariz na drugi mirovni forum, predsjedniku Francuske Emmanuelu Macronu je na dočeku u Elizejskoj palači kazao da njegova (Macronova) izjava o Bosni i Hercegovini kao tempiranoj bombi zbog opasnosti od povratnika sa stranih ratišta, ne odgovara stvarnom stanju i da je ta rečenica francuskog predsjednika izazvala dosta uznemirenosti u Bosni i Hercegovini.

''Riječ je o stvarima koje nisu točne'', rekao je Komšić Macronu i dodao da francuski veleposlanik u Sarajevu ima precizne podatke ''koje smo mi dostavili, a potrudili smo se i ovdje, putem našeg veleposlanstva, da se to izravno dostavi uredu predsjednika Macrona“. Macron se, po Komšićevim riječima, složio da o tome treba posebno razgovarati, pa postoji mogućnost da se dijalog njih dvojice dogodi u nastavku foruma u utorak.

Pročitajte još

Macron: BiH je tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku

Na pitanje šta još može BiH učiniti budući da se ovo pitanje, povezano s navodnom opasnošću od terorizma, javlja s vremena na vrijeme, pa i na međunariodnoj sceni, Komšić je odgovorio da je prvi put iznijeto nažalost od dužnosnika prijateljske susjedne države, prvenstveno od predsjednice Republike Hrvatske.

''Ne znam je li pametno i mudro pretpostavljati u ovom slučaju, ali moja je pretpostavka da to dužnosnici iz Zagreba koriste možda i u bilateralnim susretima s drugim šefovima država, premijerima itd. Riječ je o notornoj neistini; mi imamo precizne podatke koje nismo sami skupljali već i u suradnji s prijateljskim zemljama, zemljama partnerima, u suradnji službi sigurnosti ne samo u BiH i regiji već i mnogo šire. Zna se koliki je problem terorizam i koliko ima interesa za suradnju koja može prevenirati i spriječiti bilo kakve terorističke napade. Bosna i Hercegovina je tu, po ocjenama partnerskih zemalja i službi, vrlo pouzdan suradnik i naše službe po tom pitanju izuzetno dobro rade. Naravno, nije mjesto za otkrivanje nekih operativnih stvari, ali o brojkaa možemo govoriti: nešto manje od 300 bh. državljana je bilo na ratištu u Siriji i koliko ja znam, 98 je poginulo. Jedan broj od navedenih 300, zapravo radi se gotovo o polovici, jesu žene i djeca. Dakle, kad govorimo o mogućnosti, postojanju neke realne opasnosti, moram reći da, što se Bosne i Hercegovine tiče, ne prijeti nikome jer su te stvari pod kontrolom, Bosna i Hercegovina je pooštrila zakonodavstvo i služenje u stranim oružanim formacijama je kazneno djelo. Za sada su već procesuirana 24 slučaja, a ima ih koji su još u procesu. Dakle, mi tu ne prepuštamo stvari slučaju. U mnogim drugim razvijenijim zemljama postoji veći rizik za takvo šta nego u BiH'', zaključio je Komšić u javljanju iz Pariza za Al Jazeera Balkans.

Problem odnosa sa Hrvatskom

Upitan koliko na odnose dviju zemalja, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, utječe što hrvatsko rukovodstvo odbija susrete i razgovore konkretno s njim, predsjedavajući Predsjedništva BiH odgovara da to sigurno ima uticaja na bilateralne odnose i da, nažalost, hrvatsko rukovodstvo daje sebi previše za pravo da se izravno miješa u neke unutrašnje stvari BiH.

-''Ali, to je trenutak u kojem živimo i nadamo se da će se prevazići, da će, ako ništa drugo, komunikacije na razini šefova država biti svedene u normalan okvir, kao s drugim susjedima. Imao sam prilike suresti se s predsjednicom tijekom Generalne skupštine UN-a, imali smo fin, lagan razgovor o svemu, dotakli smo se čak i korisnih situacija'', izjavio je također Komšić.

Po njegovim navodima, sugovornici nisu željeli objaviti ovaj razgovor jer su ocijenili da bi u Hrvatskoj sve moglo biti možda protumačeno na drukčiji način ma kako bilo bezazleno, te negativno utjecati u predizbornoj kampanji.

''Nažalost,  BiH i Hrvatska su dospjele u takvu fazu odnosa da svaki potez može biti osjetljiv i pogrešno protumačen, povod za neko novo političko sporenje'',  izjavio je Komšić.

Mali Šengen - velika stvar

O inicijativi 'Mali Šengen', on kaže da je Bosna i Hercegovina zaniteresirana u načelu za ideje o svakoj suradnji, posebno ako znače slobodno kretanje ljudi, ali i da treba definirati šta precizno ovdje znače.

''Dakle, ako je riječ o slobodnom kretanju ljudi, mi to apsolutno podržavamo i naročito smo zainteresirani i da u okviru te ideje o slobodi kretanju ljudi, pa sad i roba, vodeći se prije svega lošim iskustvom s uvođenjem stopostotnih taksi od Kosova na robu iz BiH i Srbije, zainteresirani smo da se to riješi. Na kraju krajeva, BiH ima bilateralne sporazume sa skoro svim zemljama regije, izuzev Kosova, koji omogućavaju prelazak granice s osobnom iskaznicom. Dakle, što se nas tiče, to je sad moguće osigurati u multilateralni sporazum u koji bi se obavezno uključilo Kosovo jer bez Kosova to nema smisla i potom omogućila potpuna sloboda kretanja ljudi samo uz ličnu kartu. Kad dolazimo do ekonomske suradnje u regiji, slobode kretanja, bescarinskog uvoza roba itd., to je već stvar koju moramo precizno razraditi. Ako ćemo mini Šengen praviti po uzoru na  Europsku uniju, moramo sami sebi odgovoriti šta to znači - je li to formiranje nekih nadnacionalnih tijela po uzoru na EU, da li nam treba neka regionalna komisija po uzoru na Europsku komisiju, da li će se sastajati neko regionalno vijeće na način kako se sastaje Europsko vijeće; ima puno pitanja na koja treba odgovoriti'', izjavio je Komšić za Al Jazeeru Balkans.

 Ali svakako, po Komšićevoj ocjeni, nitko iole dobronamjeran ne može biti protiv ideja koja znače slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala, mada od dobre ideje do njene realizacije, treba je pažljivo razraditi naročito zato da ne bi dobila druge oblike koji prizivaju loša sjećanja, strahove od neke nadmoći u regiji.