Komšić proglasio pobjedu ideje o građanskoj državi

Povodom toga što je Europski sud za ljudska prava uvažio presudama dvije apelacije državnog zastupnika Demokratske fronte (DF) u Bosni i Hercegovini Zlatana Begića, li i odbio dvije, predsjednik DF-a Željko Komšić izjavio je na press-konferenciji da to ''ne znači samo veliku pravnu Begićevu pobjedu već i pobjedu ideje o građanskoj državi kao spasonosnoj za Bosnu i Hercegovinu''.

''Primjena presuda neće biti laka u bosanskohercegovačkim okolnostima'', smatraju Komšić i DF, ali su pokazatelj i "opravdanosti DF-ovog otpora odlukama visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta nametnutim u izbornoj noći 2022. godine".

Komšić ocjenjuje da je tada Schimdt djelovao uz upliv nekadašnjeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphya, ali i da je unutarnji politički faktor Trojka svjesno pristao na učešće u "političkoj šaradi''. ''Stoga je presuda Europskog suda u slučaju Begić ujedno pravna pouka Schmidtu i onima koji su pristali na učešće u igri'', kazao je Komšić.

Poziv Schmidtu

Begić je pojasnio da se prva njegova prihvaćena apelacija odnosi na imenovanje predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH.

Po njegovim riječima, Europski sud je ustanovio diskriminaciju u postojećim pravilima u BiH koja ne dozvoljavaju nikome tko nije pripadnik tri konstitutivna naroda da bude imenovan na ove dužnosti iako je u Daytonski ustav BiH ugrađena Europska konvenciju o ljudskim pravima i Protokol 12 s izričitom zabranom diskriminacije.

Druga apelacija tiče se izbora predsjedavajućeg i dva dopredsjedavajuća odnosno članova Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. ''I tu je Europski sud ustanovio diskriminaciju'', kazao je Begić.

Navodeći da je u izbornoj noći 2022. Chiristian Schmidt nametnutim odlukama dodatno ojačao diskriminirajuća pravila, Begić ga poziva da novom odlukom ispravi greške a da u protivnom podnese ostavku "jer neće imati kredibiliteta da ikome nabija na nos nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH, Evropskog suda za ljudska prava i drugih instanci".

''Na koncu, neprovođenje presuda Europskog suda je krivično djelo'', poručio je Begić.

Press-konferenciji održanoj povodom najnovijih presuda Evropskog suda u slučaju Begić prisustvovali su i drugi dužnosnici i članovi DF-a, među njima Miro Lazović, kao i Slaven Kovačević, najavljen ovom prilikom kao kandidat DF-a za člana Predsjedništva BiH.

Što je presudio sud?

Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u utorak je donio odluke po četiri žalbe Demokratske fronte i zastupnika te stranke u državnom parlamentu Zlatana Begića.

Hina je, pozivajući se na ESLJP, objavila da je Sud odbacio žalbu u kojoj je Begić nastojao osporiti ulogu Doma naroda Bosne i Hercegovine, kao i žalbu na izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, a u druge dvije zaključio je da je Begić bio žrtva diskriminacije zbog uskraćivanja pasivnog biračkog prava.

U odluci po žalbi na intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta u izbornoj noći 2022. godine, ESLJP je ocijenio kako te odluke ni na koji način nisu diskriminirale stranku Demokratsku frontu.

Europski sud za ljudska prihvatio je dvije Begićeve aplikacije zbog nemogućnosti kandidiranja za zamjenika i predsjednika FBiH te za (do)predsjedatelja Zastupničkog doma PSBiH.

Prema navodima iz sudskih spisa, Begić je tvrdio da mu je pravo na kandidaturu uskraćeno zbog sustavnih ograničenja vezanih uz etničku pripadnost, što je, prema njegovom mišljenju, protivno standardima Europske konvencije o ljudskim pravima i njezinih protokola, uključujući i pravo na slobodne izbore te zabranu zlouporabe prava.

Sud je utvrdio da je Begić diskriminiran jer mu je kao pripadniku „ostalih“ uskraćeno pravo da se kandidira za mjesto predsjedatelja/potpredsjedatelja Zastupničkog doma, a u drugom slučaju za poziciju predsjednika/potpredsjednika Federacije BiH.

Bunoza o presudama

Sud je donio i odluku da su Begiću po istom osnovu povrijeđena i prava za izbor u rukovodstvo Parlamentarne skupštine BiH. I u ovom slučaju mu je BiH dužna isplatiti 10.000 eura.

Presude je komentirao i ministar pravde Davor Bunoza. On je na društvenoj mreži X napisao da je Sud odbacio aplikaciju Demokratske fronte koja se odnosila na izmjene Izbornog zakona nametnute od visokog predstavnika, kao i Begićeva aplikacija koja se odnosila se na ulogu Doma naroda i vrijednost glasa, a usvojene su dvije Begićeve aplikacije zbog nemogućnosti kandidiranja za zamjenika i predsjednika FBiH te za (do)predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

''Zaključno, ESLJP ponovno potvrđuje pravo svih na kandidaturu, ali i da ustavna struktura Bosne i Hercegovine, uključujući Dom naroda, nije protivna Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Nadam se da mediji ovaj put neće reći da sam izmislio dvije odluke koje su izostavili spomenuti'', napisao je Bunoza aludirajući na to da su pojedini mediji prešutjeli i krivo interpretirali rezoluciju iz Strasbourga o BiH.