Nakon tri godine čekanja donesena je odluka o nepokretanju postupka protiv Milorada Dodika zbog sukoba interesa. Prijavu protiv njega podnio je Transparency International u BiH, jer su tvrtke u vlasništvu njegove obitelji poslovale s državom i primale proračunske poticaje dok je on bio na funkciji člana Predsjedništva BiH.
To je jasno zabranjeno i starim, a i novim zakonom, ali prethodna Komisija koju su činili zastupnici BH Parlamenta nikada nije pokrenula postupak zbog političkih blokada.
U međuvremenu je usvojen novi Zakon, formirana je nova Komisija, koja bi trebalo da je nezavisna, ali koja godinu dana nije razmatrala prijave iz prethodnog perioda na što je TI BiH upozoravao.
Zatim je krenula donositi odluke u starim predmetima, po starom zakonu, međutim u velikom broju slučajeva nije se ni mogla izreći sankcija jer prijavljeni više nisu na funkciji.
Na sve to, u slučaju Milorada Dodika je zaključeno da nije nositelj javne funkcije na državnom nivou, da prethodna Komisija nije pokrenula postupak u vrijeme trajanja svog mandata, zbog čega je trenutačna Komisija donijela odluku o neprovođenju postupka.
Na istoj sjednici odbijen je još niz prijava TI BiH-a i drugih prijavitelja, koje su godinama čekale na rješavanje. U slučaju novog direktora BH Telekoma Amela Kovačevića, bivšeg savjetnika ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, kojeg je TI BiH prijavio jer nije mogao biti imenovan za direktora šest mjeseci nakon isteka mandata, donesena je odluka da nema sukoba interesa.
Obrazloženje je to da "BH Telekom nije javno poduzeće", iako je Federacija BiH vlasnik 90 posto udjela. Nadzorni odbor BH Telekoma imenuje direktno Vlada FBiH koji potom imenuje direktora uz suglasnost Vlade. Ovakvo tumačenje komisije daje zabrinjavajuće naznake u smislu tumačenja Zakona, i prakse odlučivanja i sankcioniranja nespojivih funkcija i sukoba interesa.
U slučaju Darko Šandara, savjetnika bivšeg ministra sigurnosti BiH koji je istovremeno bio član Skupštine poduzeća GP "PUT" A.D. Istočno Sarajevo koje je poslovalo s javnim institucijama i dobilo ugovore u vrijednosti od 1.3 milijuna KM, utvrđena je povreda zakona, bez mogućnosti izricanja sankcije jer je prestao obavljati javnu funkciju.
Sličan epilog imao je i niz drugih predmeta koji godinama čekaju na rješavanje, kao u slučaju Siniše Vidovića i Muniba Jusufovića, dok je predmet protiv Edhema Bičakčića arhiviran jer nije imao mandat javnog funkcionera otkako traje primjena novog zakona, a prethodna Komisija nije pokrenula postupak dok je raniji zakon bio na snazi.
TI BiH podsjeća da je donošenje novog Zakona o sukobu interesa na državnom nivou trebala biti jedna od najznačajnijih reformi BiH na europskom putu, ali da konkretne benefite još nismo vidjeli. Novi zakon se još ne primjenjuje zbog neusvajanja podzakonskih akata, a ne ohrabruje ni donošenje odluka po starom zakonu.
Uspostavljanje nove, nezavisne Komisije bila je jedna od najznačajnijih novina, ali su njen izbor od početka pratile brojne kontroverze. Odluke koje su donesene na ovoj i prethodnoj sjednici ukazuju na to da bi praksa odlučivanja nove Komisije mogla obesmisliti dobar dio odredbi novog zakona, zbog čega bi brojni funkcioneri i dalje mogli nesmetano obnašati višestruke funkcije i biti u direktnom sukobu interesa, piše Transparency International.
