Koliko još do provođenja presude 'Sejdić-Finci'?
12 godina prošlo je od kako je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio presudu u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija protiv Bosne i Hercegovine. Krivi su svi za 12 godina pregovaranja i nemogućnosti implementacije, ali kako se rješenje ne nazire, postavlja se i pitanje koliko će godina još proći.
Finci i Sejdić tužili su državu jer im se ne omogućava kandidatura za Predsjedništvo ili Dom naroda zbog etničke pripadnosti. Iako Ustav članom 2 osigurava sva prava data Europskom konvencijom o ljudskim pravima, ni 12 godina poslije implementacije presude na Ustav i Izborni zakon nema, piše Federalna.
Sejdić je sam predložio novi Ustav, koji nalaže da se sa područja Federacije biraju 2 člana predsjedništva, a RS-a jedan član bez obzira na etničku i vjersku pripadnost. O svom prijedlogu razgovarao je i sa liderima stranaka u BiH i kaže da se nada kako će nekada njegov Izborni zakon zaživjeti.
''Sud ne nalaže BiH ukidanje kolektivnih prava, ali nalaže da se Ustav harmonizira sa Konvencijom o ljudskim pravima. Ja sam u tom kontekstu, uzimajući i političku situaciju u BiH, čini mi se, našao rješenje. Nitko nije odbacio činjenicu da sam uradio prijedlog koji je vrijedan pažnje'', kazao je Sejdić, predsjednik Saveza Roma BiH.
Godine 2015. Vijeće ministara BiH usvojilo je Akcijski plan za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava, ali ništa nije urađeno. Put ka Europskoj uniji uvjetovan nam je implementacijom tih presuda. Ipak, od presude 2009. do danas prošla su 3 izborna ciklusa. Pred nama je još jedna izborna godina, a reformama ni traga. Oslanjamo se na strance, oni dolaze i odlaze, ali zadnja je na institucijama naše zemlje.
''To je bosanski apsurd, sve političke stranke, sve nevladine organizacije, sve vjerske zajednice - kažu da nam treba implementacija te odluke. Međutim, baš kad se svi slažu oko toga, onda dođemo do zida, onda ne znamo kako to provesti i onda jednostavno očekujemo da neko drugi uradi naš posao, a naš Ustav ne može niko drugi promijeniti nego Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine'', podsjeća Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH.
Nisu Sejdić i Finci jedini. Europski sud za ljudska prava presudio je i u korist Azre Zornić, Ilijaza Pilava, Samira Šlakua i preminulog Svetozara Pudarića, jer su zbog svoje vjerske ili etničke pripadnosti te mjesta prebivališta bili onemogućeni za kandidaturu za člana Predsjedništva ili člana Doma naroda. Ukupno 12% stanovništva je u istoj situaciji. Ipak, nijedna ta presuda nije implementirana niti može biti dok se naši političari ne usuglase o izmjenama. Do tada nam je put ka Europskoj uniji blokiran, a kraj pregovorima se ni ne nazire.
