Koliko je bio aktivan Parlament Federacije Bosne i Hercegovine?

Parlamentarci i parlamentarke federalnog Parlamenta su tijekom prve godine mandata imali priliku raspravljati o ukupno 56 zakona u oba doma, s najvećim fokusom na oblasti ekonomije i socijalne politike. Jesu li izabrani parlamentarci i parlamentarke opravdali izborne rezultate u prvoj godini mandata i koliko su aktivno radila oba doma Parlamenta Federacije BiH pročitajte u nastavku.

Konstituirajuća sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PD PFBiH) održana je 1. prosinca 2022. godine s nastavkom 13. siječnja 2023. godine, kada je s radom počeo trenutni saziv ovog doma. Aktualnim sazivom PD PFBiH predsjedava Mirjana Marinković-Lepić (NS), a potpredsjednici su Edina Gabela (SBiH) i Mladen Bošković (HDZ BiH). Predstavnički dom sastoji se od 98 zastupnika/ca koji se trenutno obrazuju u 10 klubova stranaka, piše JavnaRasprava.ba

Konstituirajuća sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (DN PFBiH) održana je 17. siječnja 2023. godine s nastavkom 27. siječnja 2023. godine. Aktualnim sazivom DN PFBiH predsjedava Tomislav Martinović (HDZ BiH), dok su dopredsjedavajući Slađan Ilić (SDP BiH) i Izen Hajdarević (NiP).

Dom naroda čini 80 delegata/kinja, po 23 iz redova tri konstitutivna naroda BiH te 11 delegata iz reda ostalih, kako je predviđeno izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Koliko je sjednica održano i koliko je zakona usvojeno?

Tijekom prve godine mandata, pored konstituirajuće, PD PFBiH održao je ukupno 17 sjednica, od kojih je devet redovnih i osam izvanrednih.

Na dnevnim redovima ovih sjednica našlo se ukupno 29 prijedloga i nacrta, a zastupnici/e PD PFBiH odlučivali su o njih 23. Šest prijedloga i nacrta, koje je predložila Vlada FBiH, povučeno je s dnevnog reda: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju budžeta FBiH za 2023. godinu, skinut s dnevnog reda 4. redovne sjednice, Nacrt zakona o zaštiti mentalnog zdravlja FBiH, skinut s dnevnog reda 4. redovne sjednice, Prijedlog zakona o prijevozu opasnih materija FBiH, skinut s dnevnog reda 6. redovne sjednice, Prijedlog zakona o poduzetničkoj infrastrukturi u FBiH, skinut s dnevnog reda 7. redovne sjednice, Prijedlog zakona o poticanju razvoja male privrede u FBiH, skinut s dnevnog reda 7. redovne sjednice, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata FBiH, skinut s dnevnog reda 7. redovne sjednice.

Od 23 raspravljana akta, prihvaćeno je svih sedam predloženih nacrta i usvojeno svih 16 prijedloga zakona.

Za vrijeme prve godine aktualnog mandata nijedan prijedlog ili nacrt nije odbijen u Predstavničkom domu. U zakonodavnu proceduru PD PFBiH najviše akata uputila je Vlada FBiH, njih čak 27, dok su samo dva prijedloga zakona uputili zastupnici/e Predstavničkog doma. Jedan od njih, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima FBiH, uputila je zastupnica Edina Gabela (SBiH), dok je drugi prijedlog, Prijedlog zakona o registru osoba pravosnažno osuđenih za kaznena djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u FBiH, uputio Klub SDP-a, točnije zastupnici Lana Prlić i Aner Žuljević.

Dom naroda održao je šest redovnih i četiri vanredne sjednice. Raspravljana su ukupno 23 zakona. Usvojeno je i prihvaćeno svih 17 prijedloga i svih šest nacrta.

U periodu od preuzimanja mandata, oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zajednički su usvojila 23 propisa.

Zastupnicima/ama PD PFBiH je tijekom ovog mandata putem platforme Javna rasprava upućeno ukupno 46 pitanja, od kojih je odgovoreno na manje od pola, točnije samo na 20. Najviše pitanja (13) upućeno je zastupniku Admiru Čavaliću, koji je odgovorio na sva postavljena pitanja. Pored njega, najaktivniji po broju odgovorenih pitanja su Aner Žuljević (SDP), Lana Prlić (SDP) i Amir Purić (NS).

Od konstituirajuće sjednice Doma naroda PFBiH, delegatima/kinjama je putem platforme Javna rasprava upućeno 18 pitanja, od čega je odgovoreno na samo tri pitanja koja su parlamentarcima/kama Doma naroda uputili građani i građanke. Delegatkinja Amra Babić (NiP) odgovorila je na dva od tri postavljena pitanja, dok je delegat Irfan Čengić (SDP) odgovorio na jedno postavljeno pitanje, prije nego što je na prijevremenim izborima izabran za načelnika Općine Stari Grad Sarajevo.

O čemu se raspravljalo u Parlamentu?

Među najznačajnijim raspravljanim zakonima u ovoj se godini ističu oni koji se odnose na oblast socijalne politike. Prijedlog zakona o ujednačavanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine na platformi Javna rasprava dobio je 3.372 glasa “za” te 15 onih koji su bili protiv njegovog donošenja. Ovim zakonom pokušala se otkloniti nejednakost između vojnih osiguranika/ca, nastala uvođenjem različitih isplatnih koeficijenata za penzije za lica koja su pravo na mirovinu stekla po Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH do 1. ožujka 2018. godine.

Zakon je usvojen na 4. sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u oktobru 2023. godine. Pored njega, najveću pažnju javnosti privukli su Nacrt zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške lica s invaliditetom kojim su obrađena sva pitanja koja se tiču osoba s invaliditetom, odnosno ''neratnih invalida'', te Prijedlog zakona o posebnom registru osoba pravosnažno osuđenih za kaznena djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u FBiH koji je i u prethodnom mandatu, u formi nacrta, privukao značajnu pažnju javnosti.

Prijedlog ovog zakona, kog su u Predstavničkom domu predložili Lana Prlić i Aner Žuljević, nakon usvajanja u tom domu predložila je delegatkinja u Domu naroda PFBiH Jelena Pekić. Zakon je usvojen na 6. sjednici Doma naroda PFBiH u januaru 2024. godine. Njime se regulira uspostava registra u koji će biti upisani pravosnažno osuđeni za krivična djela silovanja, spolni odnos s nemoćnim licem, spolni odnos zloupotrebom položaja, spolni odnos s djetetom, bludne radnje te zadovoljenje pohote pred djetetom ili maloljetnikom.

Podaci iz ovog registra moći će se, osim pravosudnim i sigurnosnim institucijama, ustupati i organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima koji u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt s djecom. Netransparentnost rada Parlamenta Federacije BiH Praćenje rada Parlamenta FBiH, kao i pisanje izvještaja o aktivnostima, otežano je zbog netransparentnih praksi ovog organa, kao što je zakašnjelo objavljivanje zapisnika sjednica ili uskraćivanje prikaza rezultata glasanja.

S druge strane, javnosti nisu dostupni ni podaci o načinu glasanja plarmanetaraca/ki o propisima u proceduri. Građani/ke tako nemaju uvid u to kako parlamentarci/ke zastupaju njihove interese. Rezultati Indeksa otvorenosti regionalnih institucija za 2022. godinu pokazuju kako Predstavnički dom Parlamenta FBiH ima najniži stupanj otvorenosti od svih institucija koje su obuhvaćene ovim istraživanjem – 33,52 posto. Ni procenat otvorenosti koji je ostvario Dom naroda Parlamenta FBiH nije značajno veći – 41,07 posto.

Jesu li prema vašem mišljenju izabrani parlamentarci/ke svojom aktivnošću opravdali izborne rezultate u prvoj godini rada? Kako komentirate onemogućavanje uvida u zapisnike sa sjednica i glasanja na sjednicama ovog parlamenta? Rad Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine možete pratiti putem platforme Javna rasprava, gdje imate priliku čitati analize propisa u zakonodavnoj proceduri i glasati za ili protiv njihovih izmjena i dopuna te postavljati pitanja i davati prijedloge zastupnicima/ama i delegatima/kinjama u ovom zakonodavnom organu.