Koje su obaveze Srbije po pitanju Dodika?

Ponašanje Srbije u ovom slučaju ovisit će o tumačenju domaćih sudova, izjavila je za Radio Slobodna Europa izvanredna profesorica Pravnog fakulteta Vanja Bajović.

''Ekstradicija je uvijek političko-pravno pitanje. Sud prvo ispituje jesu li ispunjeni uvjeti za izručenje, a jedan od uvjeta je i da se ne radi o političkom ili vojnom kaznenom djelu'', istaknula je.

Konačna odluka

Konačnu odluku, dodala je, donosi ministar pravosuđa.

Tužiteljstvo BiH sumnjiči predsjednika RS-a Milorada Dodika, predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića, premijera RS-a Radovana Viškovića i još nekoliko osoba za napad na ustavni poredak BiH.

Sud BiH je 27. ožujka izdao naredbu za raspisivanje međunarodne tjeralice za Dodikom i Stevandićem, na zahtjev Tužiteljstva BiH, koje je navelo da su ''izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, prešli državnu granicu i napustili BiH''.

Sud BiH tada je naveo kako se Dodik nalazi u Izraelu, dok se Stevandić 18. ožujka vratio u BiH iz Srbije, također mimo zakonskih procedura. Prije toga je Sud BiH donio odluku o određivanju jednomjesečnog pritvora za Dodika, Stevandića i Viškovića, nakon što se nisu odazvali na pozive za saslušanje u Tužiteljstvu BiH.

Sekcesionistički potezi i sporni zakoni

Tužiteljstvo BiH pojačalo je aktivnosti nakon niza secesionističkih poteza vlasti RS-a predvođene Dodikom, uključujući usvajanje nacrta novog ustava 13. ožujka, kojim se Republika Srpska definira kao država.

Krajem veljače usvojeni su zakoni koje je Ustavni sud BiH proglasio neustavnima, a koji zabranjuju djelovanje pravosudnih i policijskih institucija države na teritoriju RS-a.

Beogradska reakcija i pravne osnove

Srbija je Interpolu uputila protestnu notu zbog izdavanja tjeralice za Dodikom i Stevandićem, pozivajući se na član statuta kojim se zabranjuju aktivnosti u slučajevima političke, vojne, vjerske ili rasne pozadine.

Ministar unutarnjih poslova Srbije u tehničkom mandatu Ivica Dačić 27. ožujka izjavio je da su Dodik i Stevandić državljani Srbije i da međunarodne tjeralice na koje se poziva BiH ''ne predstavljaju osnov za postupanje jer nisu prošle kontrolu o ispunjenosti uvjeta''.

''Srbija poštuje međunarodne norme, ali istovremeno neće dopustiti ugrožavanje prava svojih državljana od strane drugih država ili međunarodnih tijela'', poručio je Dačić.

Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima u Srbiji zabranjuje izručenje domaćih državljana. No, između Srbije i BiH postoji Sporazum o izručenju koji omogućava izručenja za teža kaznena djela s propisanom kaznom od najmanje pet godina zatvora.

Beogradski odvjetnik Nikola Ristović za RSE je rekao da bi na temelju tog sporazuma izručenje Dodika bilo moguće, ako su ispunjeni svi uvjeti, uključujući i onaj da djelo nije političko ili vojno.

Ukoliko nisu ispunjeni svi uvjeti, BiH može zatražiti ustupanje kaznenog progona, što je drugi oblik međunarodne pravne pomoći, dodao je.

Kao članica Interpola, Srbija je dužna tjeralice tretirati kao zahtjev za pritvaranje, ako postoji uzajamnost i zadovoljeni zakonski uvjeti.

Vučić: Gonjenje čelnika jednog entiteta je neprihvatljivo

Milorad Dodik zahvalio je Srbiji i predsjedniku Aleksandru Vučiću na potpori u komunikaciji s Interpolom, ustvrdivši da Sarajevo pokušava ograničiti međunarodne kontakte vrha RS-a.

''Valjda im je već jasno – a ako nije, bit će – da prijetnjama i ucjenama neće postići ništa. Samo će dodatno zakomplicirati dijalog'', poručio je Dodik 28. ožujka na društvenoj mreži X.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 27. ožujka izjavio je da je situacija u kojoj se gone predsjednik, predsjednik parlamenta i premijer jednog entiteta – ''nepodnošljiva''.

''Jedino moguće rješenje je kompromis, i za Banju Luku, i za Sarajevo, i za međunarodnu zajednicu. Ako toga ne bude, blizu smo potpune katastrofe'', rekao je Vučić za RTS.

Dodao je i da izdavanje crvene Interpolove tjeralice otvara brojne probleme s kojima se suočavaju svakodnevno.

Srbijanski dužnosnici su prethodnih godina više puta istaknuli da poštuju teritorijalni integritet BiH, ali i da stoje uz entitet Republika Srpska i njezino političko vodstvo.

Milorad Dodik čest je gost u Beogradu na državnim i stranačkim skupovima vladajuće stranke, kao i na vjerskim, kulturnim i sportskim događajima. Posjeduje srbijansko državljanstvo, vilu u elitnom beogradskom naselju Dedinje te više državnih priznanja, uključujući i Orden Svetog Save prvog reda, koji mu je dodijelila Srpska pravoslavna crkva.