Karadžić izbrojao 48 grešaka suda

 Suđenje nekadašnjem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) bio je “manjkav proces” koji je “doveo do nepravičnog rezultata”, tvrdi se u njegovoj žalbi koja će biti prezentirana pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MMKS) 23. i 24. travnja.

U sažetku žalbe od 238 stranica, Karadžić nabraja “48 suštinskih i proceduralnih grešaka koje je napravilo Sudsko vijeće”, što je navodno dovelo do njegove pogrešne osude za genocid i ratne zločine protiv nesrpskog stanovništva u Bosni i Hercegovini te izricanja kazne od 40 godina zatvora.

''Presuda Sudskog vijeća treba biti obratna, a kazna ukinuta'', zaključuje se u žalbi obrane. Ako Apelacijsko vijeće MMKS-a potvrdi neke od osuda, trebalo bi izreći blažu kaznu, prenosi BIRN BiH. 

S druge strane, u svojoj žalbi Tužiteljstvo traži od sudaca MMKS-a da “produže zatvorsku kaznu na doživotnu u svjetlu zaključaka Vijeća iz prvostupanjske presude o Karadžićevoj krivičnoj odgovornosti”.

U ožujku 2016. tročlano vijeće MKSJ-a jednoglasno je zaključilo da je Karadžić bio glavni organizator četiri udružena zločinačka poduhvata osmišljena da trajno i nasilno uklone nesrbe s velikih dijelova teritorije BiH kako bi se uspostavila dominacija Srba.

MKSJ je zaključio da je bivši predsjednik Republike Srpske (RS) kriv za genocid u Srebrenici, progon hrvatskih i muslimanskih civila širom BiH, granatiranje i snajperiranje stanovnika Sarajeva s ciljem širenja straha, i uzimanje pripadnika UN-ovih mirovnih snaga za taoce.

Karadžić je oslobođen druge točke optužnice, za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u sedam bosanskih općina (Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik).

Vijeće MKSJ-a je precizno zaključilo da Karadžić nije imao “genocidnu namjeru” da uništi nesrbe u sedam općina, što je srž žalbe Tužiteljstva na prvostupanjsku presudu.

Većina od 50 Karadžićevih osnova za žalbu je proceduralne prirode. Karadžić tvrdi da “nije imao fer suđenje” zbog “neuspjeha Sudskog vijeća da ograniči opseg amorfne optužnice i osigura da se Tužiteljstvo pridržava svoje obveze objavljivanja”.

Konačna presuda u Karadžićevom predmetu očekuje se do prosinca, najavio je predsjedavajući sudac Theodor Meron tijekom nedavne posjete Sarajevu.