Kako je smrt kod nas 'zapela' u Ustavu?

Iako je Ustavni sud BiH u studenom 2019. godine donio odluku na osnovu koje je smrtna kazna u Ustavu Republike Srpske službeno ukinuta, ova odredba još nije uklonjena u najvišem zakonodavnom aktu Srpske. Ustavni sud BiH je dao rok od tri mjeseca po objavljivanju odluke da se spomenuta odredba iz Ustava Srpske obriše, ali se to do danas nije dogodilo iako se ukidanje smrtne kazne spominje i među 14 prioriteta Europske komisije o našoj zemlji.

Iz Direkcije za Europske integracije govore kako je, od objave Mišljenja Europske komisije o zahtjevu za članstvo BiH, a nakon što je BiH predala zahtjev za članstvo u EU i odgovorila na Upitnik, napravljen određen broj koraka.

Smrtna kazna među 14 prioriteta

''Kako je to naznačeno u Izvještaju o BiH za 2022. godinu koji je objavljen prije nekoliko dana, usvojene su izmjene i dopune zakona o javnim nabavama, unaprijeđeno je upravljanje migracijama, usvojeni su akcijski planovi za inkluziju Roma i borbe protiv diskiminacije LGBTQ osoba, te strateški okvir za upravljnje javnim financijama u BiH. Od ranije je poznato da su usvojene izmjene izbornog zakonodavstva vezano za Mostar, zatim da je donesena odluka o ukidanju odredbi o smrtnoj kazni u Ustavu RS-a, da su stvoreni preduvjeti za funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, da su usvojene Strategija za rad na predmetima ratnih zločina, Strateški okvir i Akcijski plan za reformu javne uprave itd'', rekli su za Bljesak.info iz Direkcije za Europske integracije vezano za realizaciju 14 ključnih prioriteta koji su u fokusu.

Upit o ukidanju odredbe o smrtnoj kazni u Ustavu Republike Srpske uputili smo Narodnoj skupštini Republike Srpske koji su još na sjednici, održanoj 10. ožujka 2009. godine usvojili Amandmane kojima je sporno brisanje i predviđeno.

''Jedan od tada usvojenih je i Amandman CXXV kojim je predviđeno brisanje stava 2. člana 11. Ustava Republike Srpske, koji dozvoljava mogućnost propisivanja i izricanja smrtne kazne samo za najteže oblike teških kaznenih djela. Na ovaj način bi došlo do usaglašavanja  Ustava Republike Srpske sa članom 1. Protokola 6. uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima, što praktično podrazumijeva uklanjanje instituta smrtne kazne iz ustavno-pravnog sistema Republike Srpske. Narodna skupština je 12. ožujka 2009. godine usvojene amandmane proslijedila na daljnje postupanje Vijeću naroda Republike Srpske, s obzirom da Ustav propisuje da je promjena Ustava usvojena ako za nju glasa, pored najmanje dvije trećine od ukupnog broja narodnih zastupnika i većina članova Vijeća naroda iz svakog konstitutivnog naroda i Ostalih'', objašnjavaju za Bljesak.info iz Odsjeka za Odnose s javnošću Narodne skupštine Republike Srpske.

Bošnjaci protiv

Navode kako je nakon tri godine, točnije 26. travnja 2012. godine, Vijeće naroda održalo svoju  posebnu sjednicu na kojoj su se razmatrali amandmani CXXII-CL na Ustav Republike Srpske te kako su izaslanici iz bošnjačkog naroda bili protiv.

''Klub izaslanika iz reda bošnjačkog naroda glasao je protiv svih 29 amandmana, dok su ostali klubovi iz reda Srba, Hrvata i Ostalih prihvatili amandmane. Zbog toga nije došlo do promjene Ustava Republike Srpske. Klub izaslanika iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske 27. lipnja 2019. godine podnio je zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu usklađenosti člana 11. stav 2. Ustava Republike Srpske, koji se odnosi na smrtnu kaznu, sa  Ustavom Bosne i Hercegovine u predmetu U-7/19.  Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske utvrdio je odgovor Ustavnom sudu BiH i predočio pravno relevantne fakte koji dokazuju da su nadležne institucije, na prvom mjestu Narodna skupština Republike Srpske, još u razdoblju od 2007. do 2009. godine poduzele sve mjere u okviru svojih nadležnosti, kako bi se ovaj član Ustava stavio van snage'', navode u svom odogovoru.

U Bosni i Hercegovini smrtna kazna je ukinuta 1998. godine, a koliko je ljudi točno osuđeno i pogubljeno nakon presuđivanja smrtne kazne ni do danas nije poznato. Prema nepotpunim podacima, od 1968. godine, kada je pogubljen prvi osuđenik na smrt, izvršeno je pet egzekucija.

Nikad nije primjenjena

Kada je u pitanju smrtna kazna, u Republici Srpskoj nikada nije izrečena ova vrsta kazne niti je ona uvrštena u Kazneni zakonik Republike Srpske, pa samim tim nije ni primijenjena.

''Najstroža kazna koja se trenutno može izreći u Republici Srpskoj jeste kazna doživotnog zatvora za najteža krivična djela i najteže oblike teških krivičnih djela, a što je propisano članom 45. Krivičnog zakonika Republike Srpske'', rekli su za Bljesak.info iz Ministarstva pravde Republike Srpske.

Odvjetnik Aleksandar Jokić ranije je rekao za Oslobođenje kako ovu odredbu treba shvatiti kao ograničenje zakonodavcu da smrtnu kaznu ne smije olako propisivati i da ona mora biti ekstremni izuzetak ako se propiše zakonom.

''Budući da u Kaznenom zakoniku RS-a nije propisana smrtna kazna, to onda nema kolizije i ovo ustavno ograničenje propisivanja smrtne kazne nije prekršeno, štoviše, rekao je Jokić.

Imajući u vidu da je riječ o ograničenju propisivanja smrtne kazne, dodao je, takvu odredbu u Ustavu bi mogla da zamijeni samo izričita zabrana propisivanja smrtne kazne.

''Brisanjem ove odredbe, bez zamjene, zapravo bi se napravio korak unazad, jer bi nestalo ustavno ograničenje za propisivanje smrtne kazne. Pitanje mogućnosti ustavnih promjena je u RS-u stalno pitanje i mi smo svjedoci da ni pitanje glavnog grada nismo prilagodili, tako da je teško očekivati da dođe do ovih izmjena'', smatra Jokić.

Pogubljenja u 18 država

Da do izmjena treba doći smatraju u Europskoj uniji i Vijeću Europe, koji snažno ističu svoje nedvosmisleno protivljenje smrtnoj kazni uvijek, svugdje i u svim okolnostima.

Ove je godine obilježava dvadeseta obljetnica Protokola br. 13 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima te su iz EU i Vijeća Europe iskazali pohvalu svim državama članicama Vijeća Europe (uključujući sve države članice EU-a) koje su ukinule smrtnu kaznu u svim okolnostima i pozvale posljednje dvije države članice Vijeća Europe koje tom protokolu još nisu pristupile, Armeniju i Azerbajdžan, da to učine bez odgode.

''Stalan pad broja država koje i dalje primjenjuju smrtnu kaznu diljem svijeta potvrđuje da je napuštanje tog okrutnog, neljudskog i neučinkovitog kažnjavanja danas globalni trend. Manja skupina od 18 država, 9 posto ukupnog broja država članica UN-a, i dalje je izvršavala pogubljenja u 2021. Pozivamo te države da uvedu moratorij na smrtnu kaznu kao prvi korak prema njezinu ukidanju'', navode u svom pozivu povodom Svjetskog dana borbe protiv smrtne kazne koji se obilježava u listopadu.

EU i Vijeće Europe, kako ističu, oštro osuđuju smrtne kazne koje su nedavno izrečene u okupiranom ukrajinskom gradu Donecku. Naglašavaju da te kazne nisu u skladu s europskim pravom o ljudskim pravima i međunarodnim pravom, uključujući Ženevske konvencije, te pozdravljaju oslobađanje osuđenih osoba.

Navode kako je smrtnoj kazni svojstveno neljudsko i ponižavajuće postupanje.

''Čekanje na izvršenje smrtne kazne doprinosi dugoročnom fizičkom i psihičkom pogoršanju zdravlja pojedinca. Ta duševna patnja uslijed čekanja na pogubljenje i brutalne metode koje se upotrebljavaju prilikom pogubljenja u suprotnosti su s člankom 3. Europske konvencije o ljudskim pravima, što je već odavna prepoznato u presudama Europskog suda za ljudska prava. Smrtna kazna neljudska je i ponižavajuća praksa koja se kosi s ljudskim dostojanstvom. Ne služi odvraćanju od kaznenih djela. Ni u jednom se pravnom sustavu ne može potpuno isključiti mogućnost sudske pogreške. Nećemo se prestati boriti dok god se smrtna kazna primjenjuje'', dodaju.

Nonsens i zloupotreba

I dok se vani vode odluke i promjene, kod nas i dalje sve stoji na pravnom nonsensu i zloupotrebi nadležnosti, kako su i u Narodnoj skupštini RS-a okarakterizirali odluke u Vijeću naroda.

''Posebno naglašavamo da Klub Bošnjaka u Vijeću naroda, koji je nadležan za usvajanje amandmana i koji je odbio da usvoji navedeni amandman o brisanju smrtne kazne iz Ustava Republike Srpske, nakon više od sedam godina podnio zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu usaglašenosti ovog člana Ustava Republike Srpske sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Radi se o pravnom nonsensu i direktnoj zloupotrebi nadležnosti'', rekli su za Bljesak.info.

Nonseni, zloupotrebe ili nešto treće, činjenica je da kod nas, i one odluke oko kojih se svi slože, i dalje ne miču s mjesta.