Kakav je Mostar godinu dana nakon izbora
Godinu dana nakon održavanja izbora u Mostaru, prvi put nakon više od jedne desetljeća, sukobi i neslaganja koji su postojali i ranije ostali su i nakon izbora.
Oni koji su Mostarski sporazum koji je omogućio održavanje izbora podržavali i ranije tvrde da je on dao uspjeh, dok udruženja koja su bila protiv i danas tvrde da on ništa nije promijenio.
Dok građanska udruženja i dio stranaka u Sarajevu smatraju da su izbori samo zacementirali podjele koje su postojale i prije izbora, predstavnici Srba i Hrvata u Gradskom vijeću kažu da su se stvari već promijenile nabolje.
U petak su novinari banjalučkih Nezavisnih pokušavali stupiti u kontakt sa Salemom Marićem, predsjednikom Lokalnog odbora SDA u Mostaru, kao i sa samim odborom, ali nitko se nije javljao na telefon.
Mladen Krnjeušić iz SNSD-a Mostar kaže za "Nezavisne novine" da su Srbi zadovoljni, ali da je jedna godina malo da se ocijeni ukupan uspjeh.
"Izbori su uspjeli ako gledamo iz ugla da konačno imamo svog predstavnika u Gradskom vijeću, što je nešto što smo htjeli imati već više od 20 godina. Samo to je izvanredan uspjeh. Ako ništa drugo, sada imamo govornicu s koje možemo govoriti o onom što nas muči. Ali godinu dana je malo da se riješe nagomilani problemi", kaže Krnjeušić.
Naglašava da je najveći izazov činjenica da mladi Srbi odlaze iz grada jer ne mogu naći zaposlenje.
"Teško je naći posao", kaže on.
Vlatko Marinović, šef Kluba vijećnika HDZ-a, za "Nezavisne novine" kaže da smatra da se mnogo stvari promijenilo nabolje za Mostar.
"Prvo, činjenica da su građani Mostara prvi put mogli birati na temelju zakonitih i ustavnih izbornih pravila tko će ih predstavljati je samo po sebi mnogo. Građani su dva izborna ciklusa bili osuđeni da ne mogu birati svoje predstavnike", kaže on.
Na primjedbe da je Mostar "grad slučaj", ističe da su taj termin skovali sarajevski političari, iako, kako on tvrdi, krivica počiva na Parlamentarnoj skupštini BiH koja je unutar Izbornog zakona izmijenila izborna pravila.
Prema njegovim riječima, skoro nikad se ne uzima u obzir činjenica da je dogovor u Mostaru, kako navodi, plod domaćih lidera koji su uspjeli ne samo dogovoriti rješenje, već ga implementirati u rekordno kratkom roku.
Na pitanje da li je taj sporazum zacementirao etničke podjele, Marinović naglašava da je Mostar bio i ostao istinski multietnički i višenacionalni grad koji ima jedinstvenu administraciju.
Amna Popovac, aktivistkinja iz Mostara, pak, smatra da ne samo da su etničke podjele ostale - već da su omogućile korupciju poput, kako tvrdi, nabavke tepiha za Gradsko vijeće koji koštaju 6.000 maraka.
"Godinu dana naših života je novo Gradsko vijeće protraćilo u beskonačnim raspravama bez konkretnih rezultata i zaključaka", kaže ona. Na pitanje da li je međunarodna zajednica dio rješenja ili problema, ona smatra da su međunarodni predstavnici aminovali izbornu krađu.
Delegacija EU: Potrebno ispuniti očekivanja građana
Održavanje izbora u Mostaru u prosincu 2020, prvi put nakon 2008. godine, i formiranje nove gradske administracije u veljači 2021. su pozitivni koraci koji su zapaženi i u nedavnom izvještaju Evropske komisije kao ispunjavanje ključnog prioriteta od ukupno 14 prioriteta, rekao je za "Nezavisne novine" Ferdinand Koenig, glasnogovornik Delegacije EU u BiH.
"Sporazum o održavanju izbora je demonstrirao da se dugogodišnja politička pitanja mogu riješiti ako postoji politička volja. Uz podršku EU, grad Mostar je organizirao uspješni festival tijekom ljeta - 'Open City Mostar', što je na jednom mjestu okupilo sve građane s različitim pogledima", naglasio je on.
Međutim, kako je naglasio, da bi pozitivni pomaci mogli biti nastavljeni potrebno je da vlasti ispune očekivanja građana kada je riječ o funkcionalnosti institucija.
