Južna Osetija otvara predstavništvo u Republici Srpskoj

Predsjednik Južne Osetije Anatolij Bibilov rekao je da za sada Južna Osetija još nema predstavništvo u Republici Srpskoj, ali da misli da će ono u budućnosti biti otvoreno.

"Što se tiče razdaljine, smatram da to nema značaja za uspostavljanje prijateljskih, ekonomskih i političkih odnosa. Mislim da tu razdaljina ne igra presudnu ulogu", rekao je Bibilov, koji je prvi put u svojstvu predsjednika posjetio Republiku Srpsku. 

Bibilov je ocijenio za "Sputnjik" da je povijest osnivanja Republike Srpske i Južne Osetije istovjetna, te da se to čak i događalo u istom povijesnom trenutku, raspada SSSR, odnosno SFR Jugoslavije. 

On je podsjetio na ratove, borbu za nacionalni identitet, za vlastitu slobodu, momenat opredjeljenja kuda narod želi dalje, javlja Srna.

"To su sve povijesna razdoblja koja su apsolutno povezani, faktički imamo istu godinu rođenja, blizanci smo. Nas povezuje i pravoslavlje, prijateljski odnosi sa Ruskom Federacijom, kao i sa Srbijom. Zato se sve složilo i to bi moralo, uvjeren sam, od nas da napravi pouzdane prijatelje i partnere. Mislim da se to može ostvariti", rekao je Bibilov. 

Bibilov je rekao da smatra da bi Srbi iz Republike Srpske i Srbije trebali živjeti zajedno, na jednom političkom prostoru, isto kao i Rusi iz Južne Osetije i Rusije, jer to nisu "bratski narodi", nego jedan narod. 

"Ne može se reći `bratski narodi` za one koji su zapravo jedna, ista nacija, isti narod. Zato mi je nekad smiješno i kada govore, na primjer, u našem slučaju da su Republika Južna Osetija i Sjeverna Osetija - bratske zemlje. Mi nismo bratski, mi smo jedan narod. I taj narod bi, naravno, trebalo da živi zajedno, na jednom političkom prostoru", pojašnjava on. 

Bilibov je rekao da je za Srbe Republike Srpske, Srbija povijesna otadžbina, isto kao što je Rusija za Južnu Osetiju. 

"U tome vjerovatno i jeste suština problema, zato što se i Srbija i Republika Srpska odnose prema Rusiji kao prema glavnom svom savezniku, drugu i zaštitniku. Isto tako se Južna Osetija odnosi prema Rusiji", rekao je Bibilov. 

Kada je riječ o tome da narod ima pravo na samoopredjeljenje, ispada, kaže Bibilov, da se to tiče samo odabranih i da ono što može da se primijeni na Kosovo, ne može na Južnu Osetiju, Republiku Srpsku, na one narode koji ne dijele tu ideologiju. 

On je naveo da je njegovo dolazak u Republiku Srpsku izazvao reakcije u Gruziji, jer je Rusija prinudila Gruziju na mir. 

"Da Ruska Federacija nije prinudila Gruziju na mir, danas ne bi bilo Južne Osetije. I zato je moj dolazak u Republiku Srpsku izazvao reakcije u Gruziji. Čitao sam izjavu ambasadora Gruzije u Turskoj, koji zastupa interese Gruzije i u BiH i Albaniji. On vrlo burno reagira na moju posjetu. Ovdje nema mjesta za takve njihove reakcije, već bi se na prvom mjestu trebalo ispričati za ono što su učinili. A potom možemo razgovarati", kaže Bibilov. 

On je dodao da je uvjeren da će Južna Osetija postati dio Ruske Federacije, jer nema drugi povijesni put i jer je to ideja naroda. 

"Mi živimo sa tom idejom i mi ćemo je naravno realizirati. Ali, danas je situacija drugačija", dodao je Bibilov. 

Osetija je bila podijeljena na sjever i na jug, a u sastav Rusije ušla je 1774. godine. 

Kada je organiziran SSSR, Osetiju su linijom kavkaskog masiva podijelili na Južnu Osetiju, koja je dana Gruziji, i Sjevernu Osetiju, koja je ostala u sastavu Rusije. 

U Južnoj Osetiji proveden je referendum na kojem je 99 posto stanovništva glasovalo za ostanak u sastavu Ruske Federacije. 

Od 1989. godine u Južnoj Osetiji počela je borba da se ujedini sa Rusijom, koja je završena 2008. godine.