Je li pravosuđe u stanju očuvati standarde integriteta, nezavisnosti i odgovornosti?

U proteklim danima i tjednima pravosuđe se ponovo našlo u fokusu javnih diskusija. Zajedničko koordinacijsko tijelo udruženja sudaca i tužitelja u Bosni i Herecgovini (ZKT) ovim povodom izdalo je priopćenje za javnost s ciljem zaštite integriteta pravosuđa i nositelja pravosudnih funkcija i zahtjevom za preuzimanje i pozivanjem na odgovornost.

Kada je riječ o objavljenom audio-snimku, u kojem predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija i bivša članica Vijeća Milijana Buha neprimjereno i izvaninstitucionalno razgovaraju o imenovanju sestre članice Vijeće Buha i njenom eventualnom sukobu interesa, radi zaštite integriteta institucije VSTV a, iz Udruženja zahtijevaju da se hitno sazove sjednica Vijeća te u skladu sa propisanim procedurama, uključujući i proceduru propisanu članom 6. Zakona o VSTV-u (prestanak mandata), utvrdi je li ponašanje predsjednika VSTV-a kao člana Vijeća u kontekstu objavljene audio-snimke zadovoljava zakonski standard da ''obavlja svoje dužnosti na pravilan, djelotvoran ili nepristrasan način'', te može li se njegovo ponašanje podvesti pod djelo ''zbog kojeg ne zaslužuje da obavlja dužnosti u Vijeću''.

ZKT smatra da je hitnom razrješenju ovog pitanja potrebno bez odlaganja pristupiti kako bi se na adekvatan način zaštitio integritet procesa donošenja odluka u Vijeću.

Pročitajte još

OHR: VSTV zaslužuje profesionalnog predsjednika

Stavljanjem ove teme na točku dnevnog reda sjednice Vijeća i omogućavanje javnosti da uživo i transparentno prati tijek i argumentaciju koja će biti iznesena tokom rasprave na ovu temu je nužno i potrebno kako bi se donekle sačuvalo uveliko poljuljano dostojanstvo i povjerenje javnosti u pravosuđe, istaknuto je u priopćenju.

Nalazi i rezultati nedavno objavljenog izvještaja OSCE-a u BiH ''Treći godišnji izvještaj o odgovoru pravosuđa na korupciju: sindrom nekažnjivosti“ u svojoj suštini izazivaju veliki stupanj zabrinutosti u kontekstu pravosudnog odgovora na procesuiranje predmeta korupcije, istaknuto je.

''Mi, kao suci i tužitelji, koji su istovremeno i članovi strukovnih udruženja ZKT a, a u kontekstu ovlaštenja i dužnosti koji su nam povjereni, nužno preuzimamo veliki dio odgovornosti za ovakvo stanje. Krajnje je vrijeme da se individualno i kolektivno zapitamo da li smo istinski svjesni naše uloga u društvu i da li mi kao suci i tužitelji opravdavamo povjerenje koje nam je dano?'', navedeno je.

Sa druge strane, smatraju da su mnogobrojni razlozi za neefikasno procesuiranje predmeta korupcije i ostalih teških krivičnih djela u velikom djelu sadržani i pojašnjeni u mnogobrojnim domaćim i međunarodnim izvještajima i analizama.

U tom kontekstu, između ostalog, predlažu sljedeće:

• Potrebno je nakon 17 godina primjene zakona o krivičnom postupku i
krivičnih zakona pristupiti ozbiljnoj procjeni utjecaja zakonskih i
podzakonskih rješenja na procesuiranje pomenutih krivičnih djela, te u tom
kontekstu analizirati i stavove nadležnih sudova, koji su u značajnoj mjeri
odredili standarde i kriterije procesuiranja ovih djela. Može se razmisliti o
uspostavljanju dijaloške platforme sa sucima, tužiteljima i drugim
relevantnim stručnjacima iz Europske unije, koji bi nam pomogli u ovom
procesu. U tom smislu bi bilo svrsishodno razmisliti o podršci koju bi mogla
da pruži Delegacija Europske Unije u BiH kroz iniciranje savjetodavnog peer
review-procesa.

• Iako je VSTV poduzeo određene mjere s ciljem stimuliranja procesuiranja
predmeta visoke korupcije, potrebno je dodatno preispitati utjecaj normiranja
tužitelja i sudaca na efikasno i kvalitetno vođenje istraga i krivičnih postupaka
u svim složenim predmetima, a posebno u predmetima korupcije, privrednog
i organizovanog kriminala. Postojeći okvir normiranja u praksi ne pospješuje
u dovoljnoj mjeri rad na najsloženijim predmetima, ne priznaje na adekvatan
način uloženi trud i rad na tim predmetima, te često ima demotivirajući efekt.
Štoviše, spomenuti okvir u praksi dovodi u velikoj mjeri do rada na manje
složenim i jednostavnijim predmetima kako bi se ispunila zadana norma koja
je postala sama sebi svrha, a koja ima značajan utjecaj na ocjenjivanje rada i
napredovanje.

• Također, u ovom kontekstu je potrebno postaviti pitanje odgovornosti i
opredijeljenosti pojedinačnih rukovoditelja institucija, te sudaca i tužitelja iz
perspektive istinske prioritetizacije, institucionalne organizacije rada i radne
etike u radu na najsloženijim i svim drugim predmetima. Rukovoditelji
institucija, kako je istaknuto i u tzv. Pribe izvještaju, moraju pokazati
liderstvo, integritet, znanje i hrabrost u iznalaženju adekvatnih rješenja s
ciljem unaprjeđenja funkcioniranja institucija i postizanja rezultata koji
vraćaju povjerenje javnosti u pravosuđe. Međutim, kako bi to postigli,
potrebno im je staviti na raspolaganje adekvatna ovlaštenja i mehanizme kako
bi postigli rezultate od koristi za društvenu zajednicu.

• Potrebno je preispitati efikasnost i kvalitet imenovanja i napredovanje
kadrova u pravosuđu, koji su u konačnici nosioci institucionalne borbe protiv
korupcije.

• ZKT stoji na raspolaganju VSTV-u i ministarstvima pravde u BiH u iznalaženju najadekvatnijih rješenja za unaprjeđenje stanja u pravosuđu, uključujući predstojećih izmjena Zakona o VSTV-u, priopćeno je.