Janša ponovno demantirao: Nema govora o pomjeranju granica BiH

Slovenski premijer Janez Janša u ponedjeljak je tijekom radnog posjeta Grčkoj razgovarao o prioritetima slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a, istaknuvši tom prilikom kao jedan od središnjih događaja koje će organizirati Ljubljana neformalni summit o zapadnom Balkanu i njegovoj europskoj perspektivi.

Govoreći o toj temi na 6. Delfskoj konferenciji lidera o razvoju konkurentnosti u Europi i istočnom Sredozemlju Janša je istaknuo važnost širenja Europske unije na jugoistok, a ponovno je demantirao nedavne špekulacije da on stoji iz famoznog non papera o promjeni granica na Balkanu i podjeli BiH duž etničkih linija.

"Non paper je nešto što ne postoji i to ne mogu komentirati, a neke se non papere objavljuje samo zato da se ubrza rasprava koja bi bila u interesu jedne ili druge strane", kazao je Janša, dodavši kako Slovenija i u toj situaciji želi pomoći regiji, prenosi Hina. 

"Slovenija pokušava pomagati regiji zapadnog Balkana kako bi njena europska perspektiva postala realnost. Neformalna konferencija koju ćemo organizirati neće biti konferencija o promjeni granica nego o europskoj perspektivi država zapadnog Balkana", kazao je Janša na konferenciji tijekom radnog posjeta Grčkoj, prenio je u priopćenju njegov ured.

Pročitajte još

Grlić Radman: Fantomski non-paper trebao je zasjeniti afirmativni hrvatski non-paper

Na toj konferenciji EU-zapadni Balkan koji Slovenija planira u listopadu ove godine govorilo bi se o trenutnoj situaciji na zapadnom Balkanu i tome da treba napraviti nekoliko koraka naprijed u smislu europske perspektive država koje još nisu u Europskoj uniji", kazao je Janša.

Po njegovim je riječima nakon zastoja u procesu proširenja EU-a do kojega je došlo najprije zbog financijske, a onda i migracijske, pa sada zdravstvene krize, proces proširenja EU-a sada potrebno nastaviti.

Kao druge teme slovenskog predsjedanja EU-om Janša je među ostalim naveo prevladavanje zdravstvene krize i njenih posljedica, otpornost EU-a na krizne izazove i vladavinu prava, pri čemu je upozorio na razlike koje u razvoju demokracije i gledanju na vladavinu prava realno postoje između zapadnoeuropskih i istočnoeuropskih država koje su bile pod komunističkim režimom.