Ivo Sanader oslobođen krivnje za ratno profiterstvo

Nakon što je Vrhovni sud ukinuo osuđujuću presudu od dvije i pol godine zatvora za ratno profiterstvo u aferi Hypo, u ponovljenom suđenju na Županijskom sudu u Zagrebu bivši premijer Ivo Sanader danas se suočio s novim nepravomoćnim pravorijekom.

Tročlano sudsko vijeće oslobodilo ga je krivnje.

Sanader je u sudnicu došao sa štakom i u društvu dvojice pravosudnih policajca. On od početka tvrdi da nije kriv, a optužnica USKOK-a tereti ga da je krajem 1994. i početkom 1995. kao zamjenik ministra vanjskih poslova uzeo proviziju od 3,6 milijuna kuna nakon što je austrijska Hypo banka odobrila Hrvatskoj kredit za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava.

Kako se radilo o vremenu u kojem je Hrvatska bila u neposrednoj ratnoj opasnosti, Sanader je optužen i da je ratni profiter. Time je Sanader, po tvrdnjama tužiteljstva, u ratom uvjetovanom teškom financijskom i gospodarskom stanju ostvario protupravnu imovinsku korist koja je u nesrazmjeru s ugroženim temeljnim vrijednostima države i društvene zajednice te državnih interesa, javlja Jutarnji list.

''Nisam počinio to djelo iz optužnice. U prethodna dva postupka sam vrlo ekstenzivno iznio obranu i na tome bih ostao. Nemam što dodati'', rekao je Sanader na prošlom ročištu u svoju obranu.

Predstavnica USKOK-a u završnom je govoru je tvrdila da je Sanaderu krivnja dokazana predlažući sudskom vijeću uz osuđujuću presudu i oduzimanje imovinske koristi.

Sanaderovi odvjetnici Čedo Prodanović i Jadranka Sloković tvrdili su suprotno ističući da je čitav postupak dio kampanje protiv Sanadera, protiv kojeg se vodi pet kaznenih postupaka. Obrana je istaknula i da je nastupila apsolutna zastara u ožujku 2022. za temeljno kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti te da nema nikakva govora o ratnom profiterstvu jer da u ovom predmetu nedostaju dodatni uvjeti za to djelo.

''Pridružujem se završnim govorima svojih odvjetnika. Izrečeno je ovdje da sam ja bio uključen u pregovore nakon što su uvjeti pregovora već bili dogovoreni 31. kolovoza 1994., kada je već Hypo banka ministru Graniću poslala prijedlog ugovora s dogovorenim uvjetima. A ja sam u završne pregovore uključen tri mjeseca kasnije, u studenom te iste godine. Dakle, sada USKOK prvi put kaže kako su nepoznate osobe primile proviziju za mene. To je važan detalj da ja proviziju primio nisam. Stoga imam pitanje za USKOK zašto te osobe nisu istraživane, identificirane i ispitane po čijem su nalogu proviziju primile?'', upitao je Sanader tužiteljicu.

Nakon, pak, prošlog ročišta je zamjenica ravnateljice USKOK-a Marija Vučko kazala da je odredba iz Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije prilično nejasna. Napomenula je da je Ustavni sud tu odredbu pokušao razjasniti dodatnim obilježjima koja su je učinila dodatno nejasnom pa je spomenuti zakon na kraju ostao mrtvo slovo na papiru jer dosad nije izrečena niti jedna pravomoćna presuda za ratno profiterstvo.

Sloković otpočetka procesa je očekivala oslobađajuću presudu kao jedinu pravičnu te je potvrdila da su zatražili objedinjavanje kazni iz predmeta Fimi Media i Planinska pritom najavivši da će podnijeti zahtjev za objedinjavanje kazne iz preostalog slučaja Ina-MOL.

U ovom slučaju prva osuđujuća presuda izrečena je zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, ali ju je Ustavni sud ukinuo. Sanader se nalazi u zatvoru u Remetincu od proljeća 2019. nakon što mu je Vrhovni sud u slučaju Planinska povisio kaznu na šest godina zatvora.

Zbog činjenica da je iza rešetaka ukupno proveo već sedam i pol godina, te da mu ne može biti izrečeno više od ukupno 15 godina, Sanader već sada ulazi u zonu u kojoj može tražiti uvjetni otpust budući da je izdržao pola kazne. No, tome prethodi procedura objedinjavanja kazni iz predmeta Fimi Media, Planinska i Ina Mol u kojima je pravomoćno osuđen.