Institucije FBiH u 2020. potrošile više od dvije milijarde KM

Institucije Federacije, njih 19, u 2020. godini potrošile su više od dvije milijarde maraka, što je za 190 milijuna KM više u odnosu na 2019., navodi se u financijskim izvještajima koje je objavio Ured za reviziju institucija FBiH.

Jačanje sustava

Konkretno govoreći, građani su ''rad'' svih ministarstva, Vlade i Parlamenta FBiH te ureda predsjednika i potpredsjednika Federacije platili 2.128.659.982 KM.

''U izvještajima revizije za financijske izvještaje dato je 18 mišljenja bez kvalifikacije (pozitivna) i 1 mišljenje s rezervom, a za usklađenost sa zakonima i drugim propisima data su četiri mišljenja bez kvalifikacije (pozitivna) i 15 mišljenja s rezervom'', pojasnili su iz Ureda.

Dodali su da je s ciljem otklanjanja utvrđenih nepravilnosti te jačanja sustava internih kontrola i financijskog upravljanja dato 270 preporuka, što je za 37 manje u odnosu na prethodnu godinu, javlja Avaz.

''Praćenjem datih preporuka iz 2019. godine utvrđeno je da je 41 posto potpuno i djelomično realizirano, 52 posto je nerealizirano i 7 posto je ocijenjeno kao neprovedivo'', zaključili su.

Analizirajući podatke iz izvještaja revizora, može se zaključiti da su građani samo za plaće uposlenih u 19 institucija Federacije dali skoro 50 milijuna KM.

Rekorder potrošnje

Rekorder po iznosu koji je potrošen za plaće je svakako Parlament FBiH - 11.440.469 KM, na drugom mjestu je, s iznosom od 6.229.986 KM, Federalno ministarstvo za pitanja branitelja, a na trećem se nalazi Federalno ministarstvo unutarnjih poslova, s potrošenih 4.468.395 KM.

Znatno više troškove po osnovi plaća i naknada imali su i Vlada FBiH (3.246.725 KM) i Ministarstvo financija FBiH (3.362.108 KM).

Najniži iznos za plaće potrošilo je Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta (869.067 KM).

Ispod milijuna KM potrošili su i Ministarstvo obrazovanja i znanosti FBiH (950.764 KM) i Ministarstvo trgovine FBiH (927.387 KM).

Neusklađenost poslovanja sa zakonima

Iako je utvrđen napredak u određenim oblastima, većina nepravilnosti odnosi se na neusklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima.

Kao što je činjenica da registar proračunskih korisnika nije uspostavljen u skladu s važećom zakonskom regulativom.

''Nedovoljne su aktivnosti na uspostavi interne revizije. Netransparentna je raspodjela i neadekvatan nadzor nad namjenskim utroškom tekućih transfera, koji predstavljaju izvršena nepovratna davanja fizičkim i pravnim licima, udruženjima i nižim nivoima vlasti za tekuće svrhe'', poručili su revizori.