Unatoč naredbi institucije BiH kriju primanja zaposlenih

Iako je Vijeće ministara BiH još 2018. godine naložio svim institucijama u BiH da na svojim web-stranicama objavljuju plaće zaposlenih i imenovanih lica, više od 75 posto institucija to nije uradilo.

"U 2020. godini svega 24,14 posto institucija objavilo je informaciju o ukupnim izdvajanjima za imenovana lica, rukovodeće državne službenike i zaposlene", rekla je za "Nezavisne novine" Vedrana Faladžić, viši stručni suradnik za odnose s javnošću u Uredu koordinatora za reformu javne uprave BiH.

Ističe da je prošle godine anketirano 58 institucija i da njih 75,86 posto nije objavilo plaće zaposlenih i imenovanih, te da je u pripremi novi izvještaj za ovu godinu koji će uskoro biti objavljen.

Opravdanje institucija što ne objavljuju plaće zaposlenih, kao i imenovanih lica, bilo je pozivanje na Zakon o zaštiti osobnih podataka, međutim Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH još ranije je rekla da u objavi plaća zaposlenih nema ništa sporno te da se radi o javnom interesu.

"U tom smislu određene pojedinosti o zaposlenima u javnom sektoru podliježu većoj kontroli javnosti i oni ne mogu uživati zaštitu prava na privatnost u istoj mjeri kao zaposleni u privatnom sektoru", rekli su ranije u Agenciji za zaštitu osobnih podataka.

Neslužbeno, ni ovo tumačenje Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH nije bilo dovoljno institucijama da idu u pravcu objavljivanja visine plaća zaposlenih, zbog čega je krajem prošle godine inicirana izrada novog Zakona o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH.

Prema prednacrtu ovog zakona, institucije BiH bit će u obavezi da na svojoj internet stranici objavljuju informacije o zaposlenima, koje uključuju ime i prezime, radno mjesto, kontakt podatke i iznos plaće.

"Konzultacije o tom prednacrtu su završene i trebalo bi uskoro da se pojavi na sjednici Vijeća ministara BiH. Dok se zakonom neka obaveza ne precizira, pogotovo ona koja ide u pravcu transparentnosti podataka, od toga neće biti ništa. U institucijama postoji veliki otpor tome da se imena i prezimena zaposlenih te visina njihove plaće objavljuju i da svi imaju uvid jer tu ima svega", ispričali su izvori "Nezavisnih novina" bliski Vijeću ministara BiH.

Isti izvor navodi da su pojedinci objavljivali samo zbirni iznos isplaćenih plaća za sve zaposlene, uz obrazloženje da su tako shvatili nalog Vijeća ministara BiH iz 2018. godine, iako su znali da to nije tako, dok se neki pravdaju time što nije bio usvojen proračun institucija BiH.

Trenutno, osim Uredakoordinatora za reformu javne uprave, informacije o plaćama zaposlenih i imenovanih lica te rukovodećih državnih službenika objavili su i Direkcija za europske integracije BiH, Agencija za statistiku BiH, Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, Centar za uklanjanje mina i još nekoliko institucija.

Primjera radi, Enes Hašić, nedavno imenovani direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, ima osnovnu plaću od 2.621 KM, koja se uvećava za minuli rad, isto kao i direktor Agencije za statistiku BiH.

Iz podataka koje su objavile ove institucije može se zaključiti da se osnovna plaća uvećava za minuli rad, topli obrok, prevoz, regres, ali i naknadu za smještaj i odvojen život, zavisno od toga odakle dolazi izabrano ili imenovano lice.