Imunitet: Dužnosnicima nitko ne može ništa

Gotovo dvije tisuće nositelja izvršnih, zakonodavnih i sudskih funkcija u Bosni i Hercegovini imaju pravo na imunitet, objavila je HRT u prilogu o tome jesu li ga dužnosnici koristili proteklih godina, može li on biti prepreka za krivično gonjenje ili pokretanje parničnog postupka te što je, zapravo, imunitet?

Pravo na imunitet u Bosni i Hercegovini imaju članovi državnog Predsjedništva, ministri na državnoj i entitetskim razinama, predsjednici i potpredsjednici entiteta, članovi entitetskih parlamenata, suci i tužitelji, članovi Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća.

Mirko Šarović, zastupnik (SDS) u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH rekao je kako nikada nije koristio imunitet.

''Uostalom, ovaj imunitet sada u suštini ništa ne znači, govori se o imunitetu koji gotovo da ne postoji. To je onaj od 24 sata na koji se vi pozovete'', rekao je.

Adil Osmanović, zastupnik DAS u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH rekao je kako to pitanje treba riješiti u skladu s Europskom pravnom stečevinom.

''Ako ma tih stvari, da će i to doći na dnevni red'', rekao je.

BHRT navodi kako svi nositelji zakonodavnih funkcija u Bosni i Hercegovini – parlamentarci, imaju imunitet od krivičnog progona i građanskih parnica, ako se radi o djelu povezanom s funkcijom koju obavljaju. Nositelji izvršnih funkcija – predsjednici, potpredsjednici, zamjenici predsjednika i ministri, su pod imunitetom od parničnog postupka, također u predmetima koji se odnose na posao koji obavljaju.

Televizija navodi kako je dokaz da imunitet nije prepreka za krivično gonjenje, na entitetskoj razini slučaj zastupnika u Narodnoj Skupštini Republike Srpske, Draška Stanivukovića, koji kaže da je protiv njega pokrenuto nekoliko krivičnih prijava i tužbi.

''Imunitet imaju smo oni koji imaju vlast, ja imam kao zastupnik opozicije takozvani imunitet, pa su me kao gicu preturali po onim automobilima, tukli, batinali, pritvarali pet puta, napadali. Doživio sam najgore moguće vrste torture, a imam imunitet kojeg nikad i nigdje ne mogu da iskoristim pa ni u skupštini gdje sam dobio šaku'', kaže Draško Stanivuković, poslanik (PDP) u Narodnoj skupštini RS.

Damir Mašić, zastupnik (SDP) u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH kaže kako se ne sjeća da je i jedan zastupnik ili zastupnica do sada pozvala na taj imunitet.

''Tako da to pravo niti je upotrijebljeno, a kamoli zloupotrijebljeno. Što se mene lično tiče, može se ukinuti. Svi mi koji govorimo javno, moramo stajati iza onog što govorimo'', rekao je.

Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću definira da su svi članovi ovog tijela oslobođeni građanske odgovornosti za sva mišljenja ili odluke koje su donijeli u okviru službenih dužnosti. Od krivične i građanske odgovornosti istim zakonom oslobođeni su i suci i tužitelji.

Politika je unosno zanimanje, kaže bivši sudac, koji se zalagao za ukidanje imuniteta. Ona, dodaje, dovodi do slučajeva da svatko čuva svoju poziciju i da opstaju oni ''nedodirljivi'', kojima vjetar u leđa daju Zakon o imunitetu i pozivanje na presumpciju – pretpostavku nevinosti.

''Ja sam se davno zalagao da u jednom razdoblju nema zakona o imunitetu dok se ovaj prostor moralno i politički ne pročisti jer imamo države koje imaju daleko veću demokratsku tradiciju, a koje nemaju imunitet, kao na primjer Švedska'', kaže Vehid Šehić, bivši tužitelj i sudac.

BHRT navodi primjer Švedske koja nikome ne daje pravo na imunitet.

''U toj zemlji smatraju da se tako na najbolji način definira odgovornost nosilaca javne dužnosti prema javnosti. Mijenjati zakonodavstvo slijedeći primjere Europske unije ili ne – pitanje je koje smo uputili i Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine, ali odgovor nismo dobili'', navodi BHRT.