Ako Bosna i Hercegovina uspješno provede sve reforme koje je navela da će provesti u sklopu Plana rasta, pod uvjetom da ih prihvati Europska komisija, BiH bi mogla vratiti sto milijuna eura, koliko je izgubila prošlog ljeta zbog toga što reforme nije završila na vrijeme.
Kako su za Nezavisne objasnili iz Delegacije EU, novac iz Plana rasta bit će dodijeljen u skladu s provedbom reformi, što znači da zemlje koje bolje napreduju mogu dobiti više od početno predviđenog iznosa.
"Uskraćena sredstva iz ukupno dodijeljene sume i dalje će ostati dostupna svim zemljama zapadnog Balkana, uključujući i BiH, te će se preraspodijeliti na osnovi zadovoljavajućeg napretka u ukupnoj provedbi reformi", navedeno je.
Prevedeno jednostavno – ako se BiH trgne i počne provoditi reforme ubrzanim tempom, može dobiti više sredstava od 976 milijuna eura, koliko joj trenutačno stoji na raspolaganju.
Posljednjih mjeseci u javnosti je bilo mnogo nejasnoća oko toga koliko točno novca BiH pripada i na koji će se način sredstva raspodijeliti.
U razgovoru s dvoje upućenih u cijeli proces – jednim službenikom europskih institucija i osobom bliskom zastupnici u Europskom parlamentu – pojašnjeno je što ovaj plan zapravo znači i na koji će se način novac dijeliti.
Iako se spominje konkretan iznos od oko 976 milijuna eura, koliko bi BiH trebala dobiti, važno je naglasiti da nitko u ovom trenutku ne zna koliki će iznos BiH zaista i dobiti, jer to ovisi o kvaliteti predloženih reformi, brzini njihove provedbe i transparentnosti trošenja europskih sredstava. Jedan od sugovornika objasnio je da BiH do 2027. godine, do kada se sredstva moraju iskoristiti, može dobiti manje, ali i više novca, ovisno o tome koliko će se političari i službe u BiH kvalitetno pripremiti za provedbu projekata.
BiH će morati platiti 30 milijuna eura za administrativne troškove te dodatnih 71 milijun eura za provizije na zajmove koji će se uzimati u sklopu ovih sredstava, no taj novac neće biti uzet iz trenutačno dostupne sume od 976 milijuna eura. Ukupno s tim sredstvima, okvirno, BiH ima alocirano oko 1,08 milijardi eura.
Ono što je najvažnije, BiH će dobiti ne samo novac nego i tehničku ekspertizu za provedbu reformi, a najvredniji element Plana rasta je politička volja EU da zemlje zapadnog Balkana uključi u svoj gospodarski prostor prije samog članstva. To otvara dodatne izvore financiranja koje bi zemlje mogle koristiti u kasnijim fazama integracije te donosi viši standard i kvalitetniji život jer se zemlja uključuje u najuspješniju svjetsku ekonomsku zonu.
Plan rasta predviđa uključivanje BiH i ostalih zemalja regije u sedam područja zajedničkog europskog tržišta: slobodno kretanje robe, slobodno kretanje usluga i radnika, pristup jedinstvenom platnom sustavu EU (SEPA), olakšavanje pravila u kopnenom prometu, integraciju u europski energetski prostor, uključivanje u digitalnu uniju i integraciju u europski opskrbni lanac.
Iako će dio interesnih skupina u BiH zasigurno biti nezadovoljan Planom jer više neće imati privilegirani položaj – poput nekih javnih poduzeća koja uživaju monopol iako gomilaju gubitke – te iako građani mogu očekivati nešto više račune za električnu energiju, dugoročne koristi su neprocjenjive. Sve zemlje koje su se uključile u europski gospodarski prostor danas su višestruko bogatije nego što su bile prije.
Primjerice, sve zemlje istočne Europe bile su prije integracije u EU siromašnije od BiH, a danas su mnoge od njih višestruko ispred nas, dok su sve ekonomski znatno uspješnije od BiH.
Kako je navedeno, može se očekivati da će reforme koje je BiH poslala biti manjkave, ali će kroz suradnju s domaćim institucijama biti moguće postupno ispraviti sve probleme i uspješno završiti proces – ako bude dovoljno političke volje i ozbiljnosti u BiH da se uočeni nedostaci uklanjaju u hodu.
Međutim, oba sugovornika upozorila su da sve ovisi ponajviše o političarima i institucijama u BiH – koliko će ozbiljno prihvatiti i provoditi reforme koje od njih traži Europska unija, navode Nezavisne.
