"Ideja je ne čekati punopravno članstvo nego da Bosna i Hercegovina, a onda svi ljudi u BiH, mogu osjetiti već određene benefite članstva u EU i prije samog članstva. Kako? Tako što se zemlja postupno već integrira u određene europske politike", rekao je novinarima iz BiH u Bruxellesu Davor Ivo Stier, voditelj izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom.
Kaže kako se pri tome misli na zelenu i digitalnu tranziciju, modernizaciju ekonomije i društva što će učiniti da i standard u BiH bude bolji. Sve to, kaže Stier, treba ubrzati kako bi građani osjetili benefite europske integracije.
Rekao je kako je za Europsku uniju "izuzetno važno da se parlamentarna dimenzija u suradnji između Bosne i Hercegovine i Europske unije nastavi redovitim ritmom."
"Nakon što smo u devetom mjesecu imali sastanak u Sarajevu, sada red da kolege iz Sarajeva dođu u Europski parlament i jasno je da bi očekivali do tada da su otvoreni pregovori. Očekujemo da možemo konstatirati da su se ispunili uvjeti, da su se još ta dva preostala zakona iz domene pravosuđa kao što je i imenovanje glavnog pregovarača ispunjeni kao uvjeti, da se onda održala međunarodna konferencija i otvorili se pristupni pregovori s EU. To bi bilo sasvim sigurno ono što bismo mi očekivali. Ukoliko tada ne bude realizirano, razgovarat ćemo s našim kolegama iz Parlamentarne skupštine BiH da bi poticali i dijalog i dogovore kako bi moglo doći do otvaranja pristupnih pregovora", rekao je Stier.
Odgovarajući na pitanja o složenosti i decentraliziranoj BiH, Stier je rekao kako BiH nije jedini takav slučaj.
"I druge zemlje koje imaju složene strukture, koje imaju decentralizirane sustave ipak uspijevaju ispuniti potrebne uvjete. U krajnjoj liniji, to i jest jedan test koji pokazuje zrelost zemlje da se sutra može nositi s izazovima i dužnostima koje članstvo donosi. Mislim da je Direkcija za europske integracije učinila sasvim sigurno jedan važan posao. Morat će se i dalje administrativno jačati kako se bude napredovalo u pregovorima", rekao je i dodao kako će niz drugih zemalja pratiti BiH i pomoći u segmentu da bi se ojačali kapaciteti kako bi se moglo odgovoriti na sve izazove koje pristupni pregovori, a sutra i članstvo, nose sa sobom.
Kaže kako parlamentarna dimenzija, gdje se parlamentarci iz BiH i europski parlamentarci sastaju najmanje dva puta godišnje, "otvara jednu platformu gdje mogu ljudi iz različitih država članica EU i iz BiH, iz različitih političkih stranaka i uvjerenja razmijeniti mišljenja, ali vidjeti i koje su neke zajedničke točke".
"Kroz dijalog potičemo da se postigne jedna kultura dogovora. Jer, i unutar EU vi morate uskladiti 27 različitih nacionalnih pozicija kako bi donijeli određene odluke. Kultura dogovora je itekako potrebna a ona se počne uvježbavati upravo u ovim prvim koracima kad se otvaranju pristupni pregovori", kaže Stier.
Govoreći o pravljenju pritiska da se bosanskohercegovački akteri ozbiljnije angažiraju na europskom putu, Stier je rekao kako Unija očekuje da se ide naprijed, te da BiH doista može doći do sredstava koja su namijenjena Planu rasta i za reforme koje se moraju provesti u BiH, a koje je Vijeće ministara dostavilo Europskoj komisiji u Bruxellesu.
"Kad smo imali našu zadnju sjednicu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje s Parlamentarnom skupštinom BiH u Sarajevu, tada je na dnevnom redu bila Reformska agenda i cijela diskusija vodila se hoće li se usvojiti ili neće. Na kraju je Vijeće ministara, unatoč svim poteškoćama, uspjelo naći način kako da odobri Reformsku agendu i uputi je u Bruxelles. Danas je izazov kako ispuniti ove preostale uvjete za otvaranje pregovora. Imamo iskustvo o potpisivanju sporazuma s Frontexom. Isto se dugo godina čekalo. Znači, nađe se na kraju put", rekao je.
Napomenuo je kako "preko 70 posto ljudi u BiH želi priključivanje EU, da se ne čeka toliko i da se ne gubi toliko vrijeme.
"Na kraju se dođe do rješenja, ali se izgubi puno vremena. Stoga treba ubrzati te procese. Uopće ne dvojim o tome je li budućnost BiH u EU, ali bih želio da to bude brže", rekao je.
Govoreći o raspoloženju zemalja članica o proširenju, Stier je rekao kako "nije nikakva tajna da je ovaj novi geopolitički moment, zbog kojeg je EU ponovno stavila na dnevni red proširenje, došao nakon ruske agresije na Ukrajinu".
"Ali to treba sada iskoristiti. Sjećam se kada je moja zemlja Hrvatska ulazila u NATO. Tada se govorilo o nekim drugim proširenjima pa se razgovaralo i o Ukrajini. Od toga na kraju nije bilo ništa. Međutim, Hrvatska je to iskoristila da bi ona svoj put prema NATO-u ubrzala. Zemlje Zapadnog Balkana sada imaju priliku. Neke zemlje su to jako dobro iskoristile. Ja ću pohvaliti Albaniju koja je napravila ogroman napredak i prije nekoliko dana je otvorila i zadnji klaster pregovaračkjih poglavlja. U vrlo kratkom roku je pokazala da se može ići prilično brzo i na taj način i svojim građanima poslati poruku: Isplati se. Treba se puno raditi ali to je na dohvat ruke ukoliko postoji politička volja i ukoliko se ide tempom koji je moguć. Želio bih da sve zemlje zapadnog Balkan iskoriste ovo šansu a najviše bih volio kao šef Delegacije za BiH da to učini Bosna i Hercegovina", rekao je novinarima Stier.
Govoreći o Daytonu, rekao je da je taj sporazum zaustavio rat i "uspostavio određenu arhitekturu koja vodi računa i o nekim ravnotežama unutar same BiH među konstitutivnim narodima, među građanima".
"Određene promjene su nužne. Promjena izbornog zakona ali ne samo to. Imate to nabrojano u 14 prioriteta koje je Europska komisija predstavila. Način na koji se to čini mora biti u skladu s ustavom. U skladu s Daytonom. To ne znači da se ne može ništa promijeniti da je to fiksirano za uvijek ali način na koji se to mijenja, na koji se reforme čine, mora biti u skladu s postojećim ustavnim poretkom, s Daytonom i s idejom Daytona o unutarnjim balansima u BiH. Nije dovoljno samo da se za EU zalaže određeni čimbenik ako ne postoji jedan širi konsenzus. Međutim taj konsenzus postoji. Sva naša istraživanja pokazuju da i kod Bošnjaka, i kod Srba, i kod Hrvata i kod ostalih građana u BiH, u jednom i u drugom entitetu, ogromna većina ljudi vidi budućnost BiH u Europskoj uniji. Dakle, taj koncensus u društvu postoji bez obzira na sve probleme. Stoga, trebaju političke institucije jednostavno to prepoznati artikulirati i ubrzati taj put prema EU", rekao je.
Upitan o glavnom pregovaraču, Stier je naglasio kako to mora biti stručna osoba, koja će poznavati procese i imati podršku unutar BiH.
"Glavni pregovarač je točka s kojom će EU, odnosno Europska komisija u ime cijele Europske unije, pregovarati s BiH. Razumije se po prirodi stvari da mora biti u vrlo uskoj suradnji s izvršnom vlasti, da mora znati što rade u Vijeću ministara, što se radi u svakom resoru. Ali isto tako, razumije se da će se te reforme u jednom trenutku morati pretvoriti u zakone. Stoga mora ima ti i većinu, odnosno potporu, u Parlamentarnoj skupštini BiH, u jednom i u drugom domu, kako bi se te reforme kasnije mogle pretočiti u konkretne zakone", rekao je.
Kaže kako je bitno da glavni pregovarač bude "stručna osoba koja zna o materiji, koja može dobro predstavljati zemlju, koja može dobro artikulirati stajališta".
"Jasno je da ta stajališta mora donijeti i Vijeće ministara jer ono ima tu izvršnu funkciju. Jasno je da mora imati i potporu i parlamenta. Na taj način jedino. Ja ne mogu zamisliti da imate glavnog pregovarača koji ne bi komunicirao s Vijećem ministara. Jednostavno to ne bi funkcioniralo. Isto tako je jasno da se i određene stvari dogovore, pa se onda moraju i određeni zakoni donijeti. Mora postojati i ta većina u Parlamentarnoj skupštini i da se to pretvori u zakone", rekao je.
Dodao je i kako su preostala dva zakona koja čekaju usvajanje u Vijeću ministara, Zakon o Sudu i zakon o VSTV-u, "test zrelosti".
Posjet novinarki i novinara iz Bosne i Hercegovine Direkciji za europske integracije realizira se u suradnji s Veleposlanstvom Republike Francuske u BiH i financijsku potporu Njemačke vlade putem GIZ-a u okviru projekta Cooperation of Public Institutions for EU Integration in BiH (CEI BiH). Cilj studijskog posjeta je podrška odgovornom i profesionalnom novinarstvu i jačanju kapaciteta medija koji izvještavaju o EU integracijama.
