Hrvatski Sabor: boriti se za politička prava Hrvata u BiH
"Uz materijalna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, trebamo se boriti za njihova politička prava. Izborni zakon u Bosni i Hercegovini mora biti takav da Hrvati u toj zemlji biraju svoje predstavnike", poručio je Ivan Šuker (HDZ), zastupnik u hrvatskom Saboru, gdje su saborski klubovi podržali izmjene Zakona o Hrvatskoj matici iseljenika.
No, raspravu su neki iskoristili i kako bi upozorili na težak položaj Hrvata izvan Hrvatske, posebice u Bosni i Hercegovini i Srbiji te su se založili za poboljšanje njihovih materijalnih i političkih prava.
Samo povećanje izdvajanja iz proračuna, kaže, može pomoći Hrvatima izvan zemlje.
Željko Glasnović (Neovisni za Hrvatsku) zauzeo se za dopisno glasovanje ustvrdivši kako je HDZ bio godinama na vlasti, ali nije uspio riješiti da se Hrvatima izvan Hrvatske omogući dopisno glasovanje, no Ante Babić (HDZ) pojasnio je da ne postoji mogućnost dopisnog i elektronskog glasovanja jer ustavna odredba kaže da je glasovanje moguće jedino u diplomatsko konzularnim predstavništvima.
"Hrvati izvan Hrvatske ogroman su potencijal koji nismo iskoristili. Mi o tome deklarativno puno pričamo u Saboru ... možda i u dobroj namjeri nastojali smo maksimalno zagorčati život Hrvata izvan Hrvatske", poručio je Babić.
Mostovac Miro Bulj tvrdi kako se Hrvatska nije izborila za svoj narod u Bosni i Hercegovini te je upozorio da manjinska pitanja Hrvata nisu riješena ni u Srbiji. U tom kontekstu smatra da institucije državne vlasti u Hrvatskoj ne bi trebale odlaziti u Srbiju prije nego se riješe pitanja nestalih i druga otvorena pitanja.
"Hrvati bi trebali biti zastupljeni u srpskoj Narodnoj skupštini", poručio je Bulj.
HDZ-ov Miroslav Tuđman upozorio je da po predloženom zakonu Matica iseljenika ne bi mogla imati svoju ispostavu izvan zemlje što, kaže, nije dobro. "Ako želimo imati mostove prema iseljeništvu takvo ograničenje ne bi trebali imati u zakonu", poručio je Tuđman, javila je Hina.
Zakonom o Hrvatskoj matici iseljenika njezin se organizacijski oblik, rad, djelovanje i ustrojstvo usklađuje s postojećim Zakonom o ustanovama. Hrvatska matica iseljenika tako postaje javna ustanova koja ima svojstvo pravne osobe, upisuje se u sudski registar te bi trebala pridonositi uspostavi boljih odnosa između Hrvatske i hrvatskih zajednica u svijetu.
