Hrvatska u pet godina nije iskoristila prilike članstva u EU-u

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu (EP) većinom su suglasni da Hrvatska u pet godina članstva u Europskoj uniji nije iskoristila mnoge prilike koje joj pruža taj savez.

Hrvatska u nedjelju obilježava pet godina članstva u Europskoj uniji, a tom prigodom hrvatski europarlamentarci, kojima iduće godine završava mandat nakon izbora za EP u svibnju, za Hinu su ocijenili postignuto i propuštene prilike tijekom tog razdoblja.

Zastupnik IDS-a i ALDE-a Ivan Jakovčić kaže da nije sporno da je članstvo u EU dovelo do niza pozitivnih pomaka u hrvatskom gospodarstvu i u društvu uopće.

"Već dvadeset godina govorim da je EU velika šansa za Hrvatsku, ali je pitanje jesmo li tu priliku sposobni iskoristiti", dodaje 'Nino' Jakovčić.

Naglašava kako je proteklih pet godina pokazalo je da je Hrvatska samo djelomično uspješna u korištenju prednosti koje donosi članstvo u EU.

"Druge zemlje to rade bolje od nas i tu moramo napraviti veliki iskorak i promijeniti za Hrvatsku negativne trendove", istaknuo je.

Nema neposredne koristi za građane

Njegov kolega iz ALDE-a Jozo Radoš (Glas) kaže kako je EU donijela Hrvatskoj određenu stabilost i bolje zakonodavstvo, ali tvrdi da nema mnogo neposrednih koristi koje građani osjećaju.

"Osim povećanja izvoza koje je nastupilo zbog otvaranja tržišta i smanjivanja carina i time poboljšalo poslovanje malih i srednjih poduzeća, kao i pojačane turističke aktivnosti zbog toga što je ovaj prostor postao stabilniji, nekih drugih velikih vidljivih pomaka za građane Hrvatske nema", ističe zastupnik liberala.

Naglašava kako nije došlo do nekog povećanja standarda građana, dodaje kako je kvaliteta javnih servisa više-manje ostala ista, zaposlenost i plaće se nisu radikalno povećale, kao ni konkurentnost države i gospodarstva, piše Hina.

"Privlačenje stranih ulaganja je više-manje na razini otprije pet godina", navodi Radoš.

S time se slaže i kozervativka Ruža Tomašić.

"Imamo priliku profitirati od nekih prednosti koje članstvo nosi poput bogatog jedinstvenog tržišta od pola milijarde ljudi, možemo koristiti mehanizme koji su nam dostupni da reformiramo državu, ali nam se ništa neće servirati na pladnju", poručuje Tomašić.

Zaključuje kako je Hrvatska "slabo iskoristila pozitivne aspekte članstva i nije sigurna da će u tome biti išta uspješnija dok se ne sredi stanje u državi".

Da smo uspješniji, mladi ne bi odlazili u Irsku

Marijana Petir (EPP) smatra kako je Hrvatska u pet godina članstva naučila što joj EU može dati, čime Hrvatska može uzvratiti, ali isto tako i gdje još postoji prostor za poboljšanje.

Naglašava i da je važno biti za stolom za kojim se odučuje. "S obzirom na velike mogućnosti koje Unija nudi te na važnost pitanja o kojima odlučuje, presudno je biti za tim stolom i pravovremeno reagirati".

"Iako su nam na raspolaganju značajna sredstva iz europskih fondova i dalje ih nedovoljno koristimo, a moramo poraditi i na pravovremenoj primjeni europskoga zakonodavstva", istaknula je Petir.

Biljana Borzan (SDP, socijalisti) prvih pet godina članstva ocjenjuje nešto uspješnijim od svojih kolega.

"Ukratko, Hrvatska je u pet godina članstva u EU postigla puno, ali ne koliko je mogla", poručuje Borzan, a kao izvrstan primjer za to navodi gospodarstvo.

"Par godina po ulasku u EU Hrvatska je službeno izašla iz recesije i od tad naše gospodarstvo kontinuirano raste. Primjetan je snažan rast izvoza što je, između ostalog, rezultat činjenice da su hrvatske tvrtke počele djelovati na zajedničkom tržištu EU. Koliko god to dobro zvučalo, činjenica je da su ti rezultati postignuti uz očajno iskorištavanje EU fondova i bez značajnih strukturnih reformi".

Zastupnica S&D-a ističe da su rast BDP-a i općenita gospodarska slika mogli biti "spektakularni" da je Hrvatska od raspoloživih 11,7 milijardi iskoristila barem pet umjesto jedne i pol milijardi eura.

"Tada bi i odljev radno sposobnih mladih ljudi u Irsku i druge zapadne zemlje zasigurno bio manji".

Zastupnik zelenih Davor Škrlec naglašava kako Hrvatska bez članstva u EU-u ne bi imala na raspolaganju gotovo 10 milijardi eura za ulaganje u razna prioritetna područja koja je sama odabrala, piše Hina.

"Kada se oduzme razlika između sredstava koja imamo na raspolaganju i novca koji smo uplatili u EU proračun, kao i neiskorištene fondove, ostvarili smo 5-6 milijardi eura direktne financijske koristi zbog toga što smo članica", ističe Škrlec.

Škrlec ipak dodaje kako Hrvatska nažalost "još uvijek nije dovoljno iskoristila okvire europskih politika za prilagodbu svog zakonodavstva i reforme koje su nužne za podizanje standarda građana, posebno kada su u pitanju ljudska prava, učinkovitost pravosuđa, zaštita okoliša, zaštita potrošača, gospodarenje otpadom".

Hrvatska se vratila gdje joj je mjesto

Eurozastupnici HDZ-a, vladajućeg u Hrvatskoj, u razgovoru s Hinom uglavnom su isticali pozitivne efekte članstva.

Ivana Maletić izdvaja slobodan pristup jedinstvenom tržištu od pola milijarde stanovnika, sudjelovanje u zajedničkim programima razmjene znanja, istraživanja i tehnoloških dostignuća, korištenje povoljnih izvora financiranja te bespovratnih sredstava kohezijske i poljoprivredne politike.

"Upravo zbog sudjelovanja na jedinstvenom tržištu turizam postaje sve snažniji, a očekuje se snažniji rast i u proizvodnim djelatnostima", naglašava Maletić.

Ističe i kako je Hrvatska u pet godina članstva uspjela izaći iz procedure prekomjernog deficita i po prvi put u povijesti ostvariti proračunski višak.

Ivica Tolić smatra kako je najznačajnije postignuće članstva nova pozicija Hrvatske na geopolitičkoj karti Europe.

"Hrvatska se naime vratila tamo odakle je na silu istrgnuta, bez odluke Hrvatskog sabora, 1918. Sigurno je da je Hrvatska tom prisilnom integracijom dugi niz godina nazadovala u gospodarskom, kulturnom, infrastrukturnom, društvenom, znanstvenom i u svakom drugom području", rekao je zastupnik HDZ-a i EPP-a.

Tom bitnom geopolitičkom promjenom osigurani su uvjeti za izgradnju moderne i prosperitetne Hrvatske i otvorene su brojne mogućnosti napretka, ističe Tolić, no upozorava kako one do sada nisu iskorištene u svojoj punini iako je očito da pozitivnih pomaka ima, posebno u posljednje tri godine, piše Hina.

Zastupnica EPP-a i HDZ-a Željana Zovko smatra kako je ulazak Hrvatske u EU bio iznimno važan i emocionalan trenutak u novijoj hrvatskoj povijesti, a da je u ulaskom u veliku europsku obitelj "zaživio duh zajedništva".