Šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, veleposlanik Rick Holtzapple u ekskluzivnom razgovoru za Bljesak.info govori o (ne)stabilnosti zemlje, reformama izbornog procesa, uvođenju novih tehnologija i nužnosti depolitizacije javnih medija, ali i o zabrinjavajućim političkim prilikama u Republici Srpskoj.
S više od tri desetljeća diplomatskog iskustva na Balkanu, ističe kako je najveća lekcija koju je naučio – važnost očuvanja mira i stabilnosti, jer ih je, kako kaže, mnogo teže ponovno uspostaviti nego sačuvati.
Vi ste u regiji još od 1990-ih, točnije od 1992. godine, kada ste imali prvu diplomatsku misiju u Hrvatskoj. Kako se s vremenskim odmakom prisjećate tog razdoblja i koje su vam najvažnije lekcije koje ste tada naučili?
Da, u regiji sam već više od 30 godina – dolazio sam, odlazio i bio aktivno uključen u događanja. Mislim da je osnovna lekcija koju sam naučio ona o vrijednosti očuvanja stabilnosti, jer je mnogo lakše sačuvati mir i stabilnost nego ih kasnije ponovno uspostavljati. To je poruka koju pokušavam prenijeti u svim svojim angažmanima, posebno političkim liderima ovdje u Bosni i Hercegovini. Jedno od velikih postignuća u proteklih 30 godina zasigurno je prekid nasilja, zatim dugotrajno razdoblje bez sukoba te određeni pozitivni pomaci u institucionalnoj stabilnosti. Čak i bez prijetnje nasiljem, politička nestabilnost sama po sebi predstavlja izazov. Kad se naruši funkcioniranje institucija vlasti, mnogo je teže popraviti nastalu štetu nego očuvati i unaprijediti institucije od točke na kojoj se trenutno nalaze. Moja je misao vodilja dok obavljam posao šefa Misije OSCE-a – što možemo učiniti da održimo stabilnost koja postoji i da odatle gradimo napredak.
Dakle, to je temeljna ideja koju imam na umu dok obavljam svoj posao ovdje, kao šef Misije OSCE-a – kako očuvati postojeću stabilnost, kakva god bila, i zatim iz nje krenuti prema poboljšanjima.
Dugi niz godina pratite razvoj događaja na Balkanu i u Bosni i Hercegovini. Iz vaše perspektive, vidi li se danas stvarni napredak ili se i dalje vrtimo u začaranom krugu istih političkih problema?
Rekao bih da ima pomalo oboje. Kao što sam već spomenuo, velika je vrijednost u miru i odsutnosti sukoba. No, postoje i drugi oblici napretka. Kada govorimo o zadaćama Misije OSCE-a, jedan od naših prvih zadataka 1995. godine bio je organizirati izbore. Zapravo, OSCE je proveo prve izborne cikluse u Bosni i Hercegovini. Danas je to područje u kojem vidimo značajan napredak – sada izbore provodi Središnje izborno povjerenstvo. Mi smo i dalje uključeni u njegov rad, a uskoro ćemo govoriti o načinima na koje ga podržavamo. Vidimo i napredak u stvaranju institucionalnih struktura povezanih s pravosuđem i agencijama za provedbu zakona, kao i u radu parlamenata.
Naravno, ne mogu reći da je sve na zadovoljavajućoj razini. Građani Bosne i Hercegovine svjesni su izazova koji i dalje postoje. I ja ih vidim, ali smatram važnim prepoznati i ono što je postignuto, jer nam to pomaže razumjeti koliko još moramo učiniti kako bismo ojačali institucije i poboljšali njihovu učinkovitost. Još uvijek postoje problemi u pravosuđu i izbornom sustavu, gdje ima prostora za napredak. Razumijem one koji smatraju da se promjene trebale dogoditi ranije ili brže. I sam sam zabrinut zbog osjećaja stagnacije, ali kao netko tko je nov na ovoj poziciji, želim unijeti novu energiju i pokazati da su pozitivne promjene i dalje moguće.
S obzirom na to da međunarodni akteri inzistiraju na modernizaciji izbornog procesa i sprječavanju malverzacija na izborima, točnije na uvođenju novih tehnologija, u javnosti i dalje vlada dojam da država ne želi odustati od mogućnosti izbornih prevara. Kakav je stav OSCE-a o tome?
OSCE je već 30 godina vrlo prisutan u izbornom procesu u Bosni i Hercegovini. Naš je posao osigurati slobodne i poštene izbore s transparentnim procedurama koje biračima daju povjerenje da će njihovi glasovi biti pravilno prebrojani. Trenutačno pomažemo Središnjem izbornom povjerenstvu u uvođenju nove izborne tehnologije – sustava za identifikaciju birača, upravljanje biračkim registrima i brojanje glasova. Sve to treba povećati transparentnost i povjerenje u konačne rezultate izbora.
Pozivamo sve političke stranke i institucije da podrže ovaj proces i uvođenje novih sustava i izbornih tehnologija koje će svim građanima pružiti veće povjerenje u valjanost izbornih rezultata. To je velik zadatak. Imamo još samo oko godinu dana do općih izbora u listopadu 2026. godine, a u tijeku su važni postupci nabave vezani uz odabir i implementaciju odgovarajuće tehnologije, kao i obuku osoblja. Također smo uključeni u procese edukacije birača, kako bi razumjeli promjene koje ih očekuju na biračkim mjestima i shvatili kako te promjene poboljšavaju kvalitetu izbora. Ostajemo u potpunosti posvećeni tom cilju.
Građani u BiH ne izlaze na izbore upravo zbog manjka povjerenja. Često se kod nas čuje kako je važnije tko broji, a ne tko glasa, jer on na kraju odlučuje izbore. Uz sve te nove tehnologije, ostaje li prostora za manipulaciju glasovima nakon što se birališta zatvore?
Svrha novih tehnologija upravo je osigurati veću sigurnost rezultata. Ako se tehnologija pravilno uvede i koristi, može znatno smanjiti mogućnost manipulacija. Naravno, tehnologija nije čarobno rješenje – izborni proces ovisi i o političkom okruženju, načinu vođenja kampanja i dostupnosti informacija biračima. U tome surađujemo i s našim partnerima iz Ureda za demokratske institucije i ljudska prava u Varšavi, koji imaju desetljeća iskustva u provedbi slobodnih i poštenih izbora.
OSCE se često oglašava i o pitanju slobode medija. Kako ocjenjujete stanje u Bosni i Hercegovini?
Nastavljamo podupirati aktivnosti koje se odnose na bolju regulaciju i stvaranje kvalitetnijeg pravnog okvira za medije. Nedostatak zakona o medijima i nejasnoće oko uvjeta njihova rada, kao i izostanak učinkovitog sustava financiranja javnih emitera, problemi su na kojima godinama radimo i na kojima i dalje ustrajno djelujemo. Razgovaram s medijima poput vašeg jer želimo da i javnost razumije koliko je važno imati slobodne medije koji nisu izloženi prijetnjama i političkim pritiscima. Samo tako građani mogu biti informirani birači i donositi svjesne političke odluke.
Građanima su potrebne točne i vjerodostojne informacije – i o onome što se događa u zemlji, i o planovima političkih stranaka. Zato je nužno imati pouzdane i neovisne medije koji mogu slobodno djelovati bez straha. To je temeljno načelo i na njemu nikada nećemo prestati inzistirati.
Dio medija djeluje kao produžena ruka vladajućih struktura. Što bi se, prema vašem mišljenju, trebalo promijeniti kako bi medijska scena postala profesionalnija i neovisnija?
Ključno je donijeti jasan i učinkovit zakon o javnim emiterima koji bi osigurao financiranje pod transparentnim i objektivnim uvjetima, bez političkog utjecaja i uvjetovanja. Također, potrebno je definirati kodeks ponašanja i pravila rada medija kako bi novinari znali u kakvom okruženju djeluju. Također, mnogo surađujemo s pravosuđem i tužiteljstvima. Ako postoje dobri zakoni, oni neće imati učinka ako se ne provode. Novinari trebaju imati stvarnu zaštitu – ne samo na papiru. Nužno je postojanje nepristranog i učinkovitog pravosuđa koje nije pod političkim utjecajem.
Zato surađujemo ne samo s medijima, nego i s parlamentima i pravosudnim institucijama, jer su svi ti segmenti ključni za stvaranje zdravog i sigurnog medijskog okruženja.
Kako komentirate nepriznavanje države i državnih institucija u entitetu Republika Srpska te činjenicu da se informacije o prijenosu ovlasti drže u tajnosti, zbog čega javnost zapravo ne zna tko je na čelu tog entiteta?
Temeljna zadaća Misije OSCE-a jest pružiti potporu očuvanju ustavnog poretka. Cilj nam je ojačati funkcioniranje državnih institucija kako bi radile na način koji građanima ulijeva povjerenje – u državu i u institucije na svim razinama. Vrlo je zabrinjavajuće kada pojedinci pokušavaju potkopati ili dovesti u pitanje legitimitet bilo koje razine vlasti. Posebno nas brinu nedavni pokušaji preispitivanja uloge državnih institucija i ovlasti entiteta. Transparentnost je u tim pitanjima ključna.
Jednako kao što želimo vidjeti učinkovite institucije na državnoj i federalnoj razini, meni i Misiji OSCE-a važno je da institucije vlasti u Republici Srpskoj djeluju učinkovito. Trenutno postoje ozbiljna pitanja i nejasnoće u vezi s time tko obnaša koje funkcije, što stvara nesigurnost među građanima. Oni zaslužuju jasno znati tko su njihovi politički predstavnici.
OSCE nije sud i ne odlučuje o zakonitosti nečijeg statusa, ali očito je da postoji politička neizvjesnost. Pozitivno je što postoji jasan način rješenja – zato smo podržali i nastavit ćemo podržavati Središnje izborno povjerenstvo u organizaciji prijevremenih izbora za novog predsjednika Republike Srpske.
Tako ćemo u skoroj budućnosti moći odgovoriti na ta pitanja i vratiti povjerenje građana Republike Srpske u to tko doista čini njihovo političko vodstvo.
Hoće li se na prijevremenim izborima u RS-u uvesti nove tehnologije, s obzirom na bojazan da Milorad Dodik, koji ne želi ispustiti vlast iz svojih ruku, može manipulirati glasovima?
Nove tehnologije neće biti primijenjene na prijevremenim izborima krajem studenoga, jer su sve pripreme usmjerene na opće izbore u listopadu 2026. godine. No, tehnološke inovacije i rješenja nisu toliko presudne za ove izbore, jer je izbor za predsjednika Republike Srpske znatno jednostavniji – postoji samo jedan listić i ograničen broj kandidata. Stoga tehnički aspekti nisu toliko složeni kao u drugim slučajevima.
Naravno, pažljivo ćemo pratiti tijek izbora, uključujući funkcioniranje biračkih mjesta i brojanje glasova. Projekt izborne tehnologije odnosi se na iduće opće izbore, koji će biti znatno složeniji – i po broju funkcija, i po teritorijalnom obuhvatu, jer će se provoditi u cijeloj državi.
Hoće li prijevremeni izbori donijeti stabilizaciju ili se, po vašem mišljenju, neće ništa značajno promijeniti?
Mislim da oni pružaju priliku ne samo za stabilizaciju, nego i za konstruktivniji pristup politici i upravljanju zemljom. Moj je cilj potaknuti građane, birače i njihove političke predstavnike da razumiju koliko je važno da sve razine vlasti i institucije funkcioniraju zajedno – ne samo pojedine.
Ne bi smjelo biti dovoljno reći: “Sve dok naša županija ili naš entitet štite naše interese, mi smo zadovoljni.” Ono što želim vidjeti jest konstruktivniji pristup i svijest da državne, entitetske i lokalne institucije trebaju surađivati i funkcionirati kao cjelina – jer mogu biti učinkovitije upravo kada rade u okviru ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Hoće li izbori donijeti stvarna poboljšanja? Ne mogu predviđati budućnost, ali vjerujem da nude priliku za pozitivan zamah i napredak. Hoće li se to ostvariti, u konačnici ovisi o biračima Bosne i Hercegovine i političarima koje oni izaberu.
