HNS BiH pozvao na nastavak pravosudnih reformi u BiH

Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru je održalo svoju 4. redovitu sjednicu, priopćeno je.

Nakon izvješća o aktivnostima svih odjela, središnja tema sjednice su bile zakonodavne aktivnosti iz oblasti pravosuđe kao i prezentacija stanja u ovoj oblasti.

Voditelj odjela za ustavno-pravna pitanja i ministar pravde BiH Davor Bunoza je iscrpno izvijestio Glavno vijeće HNS o aktivnostima koje se provode u ovoj oblasti.

''HNS BiH poziva na nastavak pravosudnih reformi u Bosni i Hercegovini, pozdravljajući sva djelovanja u cilju nastojanja postizanja kompromisnih rješenja za što brže ispunjavanje EU prioriteta. Jedno od takvih rješenja je i nedavno usvajanje Izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudbenom tužiteljskom vijeću BiH. Potrebno je nastaviti usvajanje i ostalih zakona iz oblasti pravosuđa koji predstavljaju prioritete postavljene pred Bosnom i Hercegovinom na putu ka punopravnom članstvu u Europskoj uniji'', priopćeno je.

Potrebno je, dodaje se, usvojiti Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine i propise koji se odnose na Ustavni sud BiH u cilju reforme Ustavnog suda i reguliranja statusa međunarodnih sudaca u Ustavnom sudu BiH.

''Hrvati nisu dosljedno zastupljeni u važnim pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine, naročito kada je u pitanju rukovodeći kadar tih istih institucija, čime se narušava njihov vitalni interes kroz ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti'', navode iz HNS-a.

U skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH broj: U-22/22 od 23. ožujka 2023. godine, Glavno vijeće HNS-a BiH pozvalo je na osiguranje troškova smještaja i odvojenog života stručnom osoblju u pravosuđu, ali isto tako da se stavovi iz ove odluke primjene i na druge institucije, a sve s ciljem osiguranja odgovarajuće teritorijalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u pravosudnim i drugim institucijama Bosne i Hercegovine.

''Glavno vijeće HNS BiH još jednom poziva na procesuiranje ratnih zločina koji su počinjenih nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini tijekom 1992. do 1995. godine naglašavajući nedopustivost činjenice da još uvijek nisu otkriveni ni osuđeni nalogodavci ratnih zločina nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Jedan od prioriteta koje je Europska komisija postavila pred Bosnu i Hercegovinu jeste i promicanje okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladale posljedice rata. Razvidno je da bez procesuiranja nalogodavaca ratnih zločina nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, ovaj prioritet ne može biti ispunjen'', naveli su. 

Glavno vijeće HNS BiH osudilo je pritiske na zastupnice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, kao i pokušaje pojedinaca u obmanjivanju javnosti u vezi tumačenja odluka Europskog suda za ljudska prava.

''Glavno vijeće HNS BiH iskazuje zabrinutost za nepristranost zbog neprofesionalizma iskazanog kroz objavu u medijima sadržaja odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu 'Kovačević' i to tri dana prije nego što je ista službeno objavljena od strane suda. Skandalozno je i nedopustivo da se nacionalni sudac Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava pojavljuje kao redovni kolumnista sarajevskih medija gdje isti promiče određene političke stavove, a sve protivno odredbi članka 28. Poslovnika o radu Europskog suda za ljudska prava. Glavno vijeće smatra kako je ovakvim postupanjem ozbiljno narušen integritet Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu'', zaključeno je.