Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je u nedjelju iz Bugojna kako je nužno procesuirati zločine počinjene nad Hrvatima tijekom rata u Bosni i Hercegovini, istaknuvši da je to pitanje istine, pravde, civilizacijskih vrijednosti i europske budućnosti zemlje.
"Važno je to rasvijetliti. Institucije Bosne i Hercegovine moraju uložiti velike napore kako bi se rasvijetlili ti slučajevi i kaznili zločinci i izvršitelji, ali prije svega i nalogodavci", izjavio je Grlić Radman.
Naglasio je da je to u interesu svih građana BiH te podsjetio da su suočavanje s prošlošću i zadovoljenje pravde europske vrijednosti, prenosi Hina.
U Bugojnu je tijekom obilježavanja 32. obljetnice stradanja i progona Hrvata u tome srednjobosanskom gradu, kao izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, položio vijence i zapalio svijeće na spomen-obilježju poginulim Hrvatima te nazočio svetoj misi.
Tamo je bilo i izaslanstvo Hrvata iz BiH predvođeno čelnikom HNS-a BiH Draganom Čovićem.
Tijekom rata u Bugojnu je ubijeno 311 Hrvata, a više od 15.000 ih je prognano. Još uvijek se traga za tijelima 15 najviših hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika, koje je Armija BiH u ljeto 1993. zarobila i ubila. Od prijeratnih 16.000 Hrvata, u Bugojno se vratilo tek oko 2.000 ljudi.
As the envoy of Prime Minister @AndrejPlenkovic , I took part today in the commemoration of the 32nd anniversary of the suffering and persecution of Croats in the town of Bugojno. We must preserve the memory of these tragic events so that they are never repeated.
— Gordan Grlić Radman (@grlicradman) July 27, 2025
Croatia and… pic.twitter.com/b4b8SDIJap
Ministar je upozorio i na simboličku razinu brisanja hrvatskog identiteta u gradu budući da su preimenovane sve prijeratne ulice, uklonjena su imena znamenitih Hrvata.
"Komu smetaju imena ljudi koji su iz Bosne i Hercegovine, a druge su nacionalnosti?", upitao je.
Ministar Grlić Radman usprotivio se kršenju Daytonskog mirovnog sporazuma, upozorivši na političku praksu u kojoj Hrvati u BiH nemaju mogućnost biranja vlastitog legitimnog člana Predsjedništva BiH.
"Hrvatska snažno zagovara promjenu Izbornog zakona koji bi uklonio svaku diskriminaciju u izbornom procesu kako bi Hrvati Bosne i Hercegovine mogli birati svoga predstavnika", istaknuo je hrvatski šef diplomacije.
Dominanto glasovima bošnjačkih birača u četiri navrata je za za hrvatskog člana Predsjedništva BiH biran Željko Komšić.
