Gdje je granica između klevete i uvrede?

Gdje je granica između slobode govora i uvrede ili govora mržnje? Pitanje je koje nikada nije bilo aktualnije nakon pokušaja vlasti u Republici Srpskoj da kriminaliziraju ove kategorije, ali po mnogima na način da neadekvatno ograniče slobodu govora.

Granica između slobode izražavanja i uvrede je veoma tanka. Treba da je propisuje zakon, ali način na koji to pokušavaju vlasti u Banja Luci ni izbliza ne rješava problem. Posebno se to odnosi na online prostor koji obiluje negativnim pojavama.

Pročitajte još

Incident u Banja Luci: Pretučeni novinari i LGBT aktivisti

"Tako da ono što se predstavlja i producira putem društvenih mreža najčešće ostaje samo tu i oni koji su oštećeni ne budu pravno regulirani. I kada bi se reguliralo kako vlast želi ne bi se u potpunosti zaštitile određene kategorije, određeni pojedinci i ljudi u društvu", kaže komunikolg Mladen Bubonjić.

Da postoji pojedinačno ili organizirano zadiranje u privatnost uz vrijeđanje i širenje mržnje u online prostoru, suglasni su i pravnici.

"Ne znači kao negativna pojava da trebamo uvoditi drugu negativnu pojavu a to je kriminalizacija uvrede i klevete kako bi ona bila zloupotrebljena za sasvim nešto drugo i za sasvim druge procese nego ono o čemu mi govorimo", kaže pravni stručnjak Nedim Ademović.

Udruženje BH novinari uputilo je nadležnim tužiteljstvima 15 prijava zbog govora mržnje na društvenim mrežama. Nijedan od tih slučajeva nije procesuiran, iako može dovesti do ozbiljnijih posljedica.

"Kroz ove slučajeve u Banja Luci i napade na novinare smo zapravo svjedočili da govor mržnje i širenje mržnje putem IT teh zapravo prethodi nečemu što je napad, fizički napad i zločin iz mržnje", kaže Borka Rudić, glavna tajnica udruge BH novinari.

''Političari bi trebali biti spremni na veći stupanj kritike, ali umjesto toga svoju poziciju pokušavaju postaviti na nedodirljive visine, što je slučaj i sa Nacrtom izmjena krivičnog zakona u RS'', vjeruje Rudićeva.

Nedim Ademović uvjeren je da, bude li usvojena u konačnoj formi, kriminalizacija klevete pada na ispitu ustavnosti. Neusklađenost sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima, europskom sudskom praksom, ali i preporukama Vijeća Europe o dekriminalizaciji klevete ključni su argumenti.