Franz: U BiH je na snazi sigurnosna kriza

Secesionističke prijetnje Republike Srpske dovode u pitanje stabilnost i mir u cijeloj Bosni i Hercegovini, regiji i Europi.

To je u Sarajevu kazao Romeo Franz, predsjedatelj Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom (D-SEE), koji je sa zastupnikom u Europskom parlamentu Thomasom Waitzom boravio u zadnja tri dana u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini.

Nakon susreta dvojice navedenih dužnosnika s članovima Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, Franz je novinarima kazao da se ova posjeta dogodila u ključnom razdoblju za BiH, kada se razgovara o važnim državnim reformama i kad se s velikom zabrinutošću prate secesionističke prijetnje Republike Srpske.

''Došli smo ovdje kako bismo čuli parlamentarce, izabrane predstavnike, a posebno predstavnke civilnog društva. Došli smo također da bismo pokazali našu podršku za demokratsku, multietničku, inkluzivnu Bosnu i Hercegovinu čija je budućnost u Europskoj uniji. Sastali smo se s nizom organizacija civilnog društva i aktivista iz oblasti vladavine prava, građanskih i prava manjina te zaštite okoliša. Sreli smo se s gospođom Zornić, gospodom Sejdićem i Fincijem. U velikoj mjeri poštujem rad svih ovih impresivnih građana koji se bore za izgradnju budućnosti ove zemlje i živi su dokaz velikog potencijala multietničkog bh. društva'' – kazao je Franz.

Napominjući da su se on i Waitz jutros sastali s članovima Predsjedništva i Parlamentarne skupštine BiH, on ističe da su najhitnije teme bile aktelne inicijative u zemlji koje nastoje potkopati Daytonski sporazum i predstojeće izbore 2022.

''Zagovaramo teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine; moramo prevazići etničke podjele i približiti zemlju Europskohj uniji. Reazgovori o reformama Ustava i načinu funkcioniranja državnog sustava moraju se odvijati unutar relevantnih institucija, s demokratski izabranim predstavnicima u okviru transparentniog procesa i uz značajno sudionikapredstavnika civilnog društva i građana. Mora se učiniti sve što je moguće kako bi bili osigurani slobodni fer izbori listopada 2022. i zaštitio integritet izbora. To je prije svega odgovornost bh. institucija da osiguraju građanima da koriste njihova osnovna demokratrska prava. Mi kategorički odbijamo i strogo osuđujemo sve prijetnje bojkota ili blokiranja izbora'' - rekao je Franz.

Međunarodna zajednica i Ured visokog predstavnika u BiH moraju biti spremni da, bude li potrebno, osiguraju ova osnovna demokratska prava građanima BiH, poručio je.

Bosna i Hercegovina je izjavila da joj je cilj članstvo u Europskoj uniji, stoga sve reforme moraju biti u pravcu usklađivanja s europskim standardima, približavanju zemlje Europskoj uniji i prevazilaženju etničkih podjela.

Politika smirivanja neuspješna

''To ne mogu biti ustupci samoproklamovanim etnonacionalističkim vođama. Ni pod kakvim uvjetima ne treba doći do reformi koje sprječavaju provedbu relevantnih odluka Europskog suda za ljudska prava'' - riječi su ovog europskog parlementarca.

Napominjući da se Bosna i Hercegovina suočava sa sigurnosnom krizom i da se stanovništvo dnevno retraumatizira zbog Dodikovih prijetnji otcjepljenjem Republike Srpske i poricanja genocida, Franz je kazao da treba adekvatno odgovoriti na secesionističke korake i prijetnje.

Politika smirivanja, kad je riječ o etnonacionalističkim liderima, očigledno je bila neuspješna i mora hitno biti zaustavljena.

''Ubijeđen sam da međunarodna zajednica mora vrlo jasno imenovati odgovorne za ovu krizu; hitno su potrebne sankcije protiv svih koji su prijetnja miru, sigirnosti i stabilnosti u BiH i koji potkopavaju Daytonski sporazum, kao i protiv kompanija i osoba povezanih s njima'' – rekao je predsjedatelj Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.

Saša Magazinović, jedan od sudionika današnjeg susreta s Franzom i Waitsom, rekao je da su gosti aktuelnu situaciju u BiH otvoreno nazvali sigurnosnom krizom do koje su doveli etnonacionalistički lideri.

Njima je jasno, kaže Magazinović, da u pozadini krize između ostalog stoji veliki kriminal u koji su uključeni političari, kao i da su problem i rješenje problema na istoj adresi - u Sudu i Tužiteljstvu BiH.

''To su ljudi kojima je jasno da međunarodni faktor u Bosni i Hercegovini nekad predlaže rješenja koja nikad ne bi predložio kod svoje kuće, dakle, ovo su ljudi koji se zalažu za evropske vrijednosti kakve vrijede u bilo kojoj zemlji Europske unije. I zbog toga je, za mene, ovaj sastanak bio osveženje'' - rekao je Magazinović.

Odgovarajući na novinarska pitanja, kazao je i da će Predsjedništvo Socijaldemokratske partije BiH, čiji je on kadar, u četvrtak konačno odlučiti o tome hoće li ta stranka sudjelovati u pregovorima u vezi s Izbornim zakonom.

Izborni zakon trenutno nije najvažnije pitanje

''Smatramo da je promjena Izbornog zakona vrlo važno, ali daleko od toga da je trenutno najvažnije političko pitanje kad je na sceni državni udar i pokušaj rasturanja institucija Bosne i Hercegovine'' - Magazinovićeve su riječi.

Ponovio je stav SDP- a da se sudjelovanjem u pregovorima o Izbornom zakonu u trenutku aktualne krize, a imajući u vidu zaključke Narodne skupštine Republike Srpske, daje zapravo legitimitet i 'kupuje vrijeme' za one koji se bave secesionizmom.

SDP ne želi stvarati privid da je u Bosni i Hercegovini sve normalno, pa se, eto, pregovara o jednom zakonu, kad se zna 'da ništa ovdje nije normalno i da ne treba čovjek iz Europskog parlamenta da dođe i da nam priopći da je ovo sigurnosna kriza', kazao je Magazinović.

Mada nije želio prejudicirati odluku Predsjedništva SDP-a u četvrtak, on je novinarima prenio vlastito mišljenje da će SDP izaći iz pregovora o Izbornom zakonu dok ne budu odblokirane institucije i riješena neka prethodna pitanja.