Eurozastupnici u Mostaru: Korijene uhvatila priča lažne građanske BiH
''U institucijama EU dugo je vladala kriva percepcija o BiH'', rekao je u Mostaru hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol.
Kaže kako je u institucijama EU ''korijene uhvatila priča onih koji su zagovarali unitarnu priču, lažne građanske BiH, što je bila maska za uspostavu vladavine jednog naroda u FBiH''.
''Sada možemo iskoristiti situaciju da je Hrvatska članica EU i da mi možemo prenijeti pravu istinu o tome. Tu su i mitovi da je samo građanska BiH europska BiH, no to nije tako, nego upravo suprotno. Jedna od temeljnih načela EU je supsidijarnost, a to znači da se svi problemi rješavaju lokalno, recimo na lokalnoj razini, suprotno od onoga jedan čovjek-jedan glas, gdje bi brojčana veličina preglasavala i odučavala'', rekao je Sokol.
Naveo je kako je Njemačka organizirana po federalnom načelu te naveo kako u Belgiji nitko nikoga ne preglasava, i ššnikad nije palo napamet Flamanci biraju političke predstavnike Valoncima''.
''Politički predstavnici i predstavnici konstitutivnih naroda u BiH se moraju dogovoriti međusobno. Nitko s vana ne smije ništa nametati. Decentralizacija i supsidijarnost su najvažniji u tome, i zaštita kolektivnih prava političkih naroda. To je budućnost BiH. Što ste mnogobrojniji ne znači da možete odlučivati o svemu. Hrvati u BiH su državljani Hrvatske i EU, a EU ima obvezu zaštiti kolektiv Hrvata u BiH da ne budu diskriminirani kao nijedan narod u EU'', rekao je.
Misija
Eurozastupnica Sunčana Glavak rekla je kako su prvi put ''ovdje u misiji'' kako bi utvrdili kontekst aktualne situacije u BiH.
''Tu smo da utvrdimo dokle se stiglo s izmjenama izbornog zakona i što je ono što mi kao predstavnici HDZ RH i europarlamentarci možemo više učiniti da cijelu ovu situaciju, koja poprima zabrinjavajuće razmjere te da razjasnimo kolegama u EU parlamentu, ali i da odgovorimo na neodgovorena pitanja za bh. javnost - što se to čini u EU parlamentu kako bi se BiH stabilizirala i postala najpoželjnija članica kandidat, a i da se završi tragična priča o obespravljivanju građana RH koji žive u BiH, koji su diskriminirani skoro 20 godina sa oduzimanjem njihovih prava'', rekla je Glavak.
Zastupnica Željana Zovko rekla je kako su činjenica da su pregovori stali i ratna retorika bili poziv na visoku razinu posjeta koje dolaze u BiH.
''Mi ćemo posjetiti i EPP, čija sam potpredsjednica, i naš predsjednik Webber je trebao doći u posjetu, ali ta je posjeta odložena jer pregovarači iz EK i Amerike nisu mogli doći zbog nespremnosti sa ove strane da se pruže rješenja. Mi smo došli da vidimo stanje, tražit ćemo još višu razinu angažmana EU, imat ćemo sastanak sa gospodinom Sattlerom u subotu, jer ovo izgleda nije dovoljna razina koja bi mogla otkočiti pregovore i ne vidimo ozbiljnost sa strane pregovarača u BiH da riješe ovo pitanje'', rekla je.
Ili-ili
Eurozastupnik Karlo Ressler istaknuo je kako je trenutna situacija ''neizvjesna i opasna''.
''Na početku smo jedne prijelomne godine, i zato smo tu. Stalo nam je što se događa u BiH, odnosno s pravima Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda ovdje. Cilj je dobiti informacije iz prve ruke što se događa u BiH, ali i članovima Predsjedništva HNS objasniti kompleksnu situaciju koja se događa na tom diplomatskom planu'', rekao je.
Naveo je kako u EU-parlamentu postoji ''traženje za politikom ovdje u BiH koja će biti građanska i unitarna, a koja će zanemariti sve konfederativne elemente usmjerene na zaštitu prava Hrvata''.
''To nije jedinstveni EU-model koji postoji samo takav, a nema razloga da pravo svakog pojedinca kao subjekta bude u suprotnosti s pravima tri konstitutivna naroda, kako kaže Ustav BiH. Ključna poruka koju prenosimo u EU parlamentu je ili će se uvažavati sva konstitutivna prava sva tri naroda, ili neće biti mirne i stabilne BiH koju svi želimo'', rekao je Ressler.
Poručeno je kako su kolegama u europskom parlamentu, ''koji manje razumiju procese i povijesni kontekst BiH'', pojašnjavali da shvate ono što je bitno, a to je da žive Hrvati koji su građani EU.
''Važno je da je dijalog jedino moguće rješenje. Bez dijaloga nećemo doći do konačnog rješenja, a to je da jedan narod ne smije biti zakinut za svoja prava'', poručeno je i rečeno kako snažna potpora BiH prema EU putu jasna.
Zastupnik Ressler govoreći o sankcijama i mogućnosti da se američkoj odluci prikloni i EU, rekao je kako se na razini Vijeća EU donose odluke o sankcijama s jedinstvenim stavom svih 27 članica.
''Nemoguće je sada hoće li sada doći do sankcija, a meni se čini da to nije realno sada'', rekao je.
Sokol pak kaže kako su šanse za postizanje konsenzusa male po pitanju sankcija Dodiku.
''Tako da mislim da se to neće dogoditi. Nije to pitanje samo Dodika, jer nije on jedini kojemu su određeni sankcije, bilo je tu i drugih predstavnika drugih političkih opcija i konstitutivnih naroda. Temeljni problem BiH su strukturni, nije glavni problem BiH osoba Milorad Dodik, iako to ispada tako prema medijskog percepciji. Glavni problem je obespravljivanje jednog naroda što se mora riješiti kroz izmjene izbornog zakona'', rekao je Sokol.
Zovko je rekla kako je malo poznato da grupacija koja zagovara sankcije Dodiku i RS zagovara sankcije o uskraćivanju IPA fondova.
Činjenica je, rekla je, da BiH ne pruža dovoljno informacija kako će ova zemlja funkcionirati.
''Tragično je da da živimo na principu 'da komšiji crkne krava' umjesto da se sve snage usmjere, da se zemlja koja najmanje koristi IPA fondove i čiji se novac koristi za financiranje strane administracije, umjesto da se bavi mladima'', rekla je.
