''Europski put BiH nitko ne dovodi u pitanje, ali vrijeme curi''

Na sedmom sastanku Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) između Europske unije i Bosne i Hercegovine, održanom danas u Sarajevu, istaknuta je hitnost predaje Reformske agende Europskoj komisiji do kraja rujna, uz poziv na hitno djelovanje kako bi se izbjegle daljnje financijske posljedice.

Na sastanku je razmatrano trenutno stanje odnosa između BiH i EU.

Između ostalog, razgovarano je o ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i osam koraka iz Mišljenja Europske komisije, kao i o događanjima u vezi s finalizacijom Reformske agende s ciljem aktiviranja sredstava za BiH iz Plana rasta EU za zapadni Balkan.

Kopredsjedavajući sastanka u ime Delegacije PSBiH Zdenko Ćosić u izjavi za medije nakon sastanka istaknuo je da, unatoč različitim mišljenjima, budući da pripadaju različitim političkim blokovima, ono što svi zastupnici iz Europskog parlamenta bezuvjetno podržavaju jest put BiH prema Europskoj uniji.

''Isto tako, bar deklarativno, nitko od zastupnika parlamentaraca iz BiH taj put nije dovodio u pitanje'', dodao je.

Izrazio je nadu da će biti napravljeni određeni iskoraci i da će se o tome razgovarati već na sljedećem, osmom zasjedanju Parlamentarnog odbora.

Medijima se obratio i Davor Ivo Stier, koji je predsjedao u ime Delegacije Europskog parlamenta, napomenuvši da je od 14 prioriteta koje BiH ima na putu prema EU, treći prioritet redovito održavanje ovih sastanaka.

Podsjetio je na blokadu kada se Odbor nije mogao sastajati gotovo šest godina te da je prije dvije godine to pitanje riješeno.

''Od tada smo održali pet sjednica, dva puta godišnje, jednom u BiH i jednom u Europskom parlamentu, zadnji put je to bilo u ožujku u Strasbourgu. Držimo taj ritam, to je dobro, jer je ovo odlična platforma za razmjenu mišljenja, ali isto tako za poticanje kulture dijaloga, a onda i kulture dogovora uvijek u okviru ustavnog okvira BiH, da bi zemlja mogla napredovati na putu prema EU'', kazao je Stier.

Međutim, dodao je da je od ožujka do današnjeg dana bilo vrlo malo pozitivnih pomaka.

Kao jedan od rijetkih izdvojio je potpisivanje sporazuma s Frontexom, što je, istaknuo je, bitno ne samo za BiH, već i za sigurnost u Europi.

S druge strane, Stier je ukazao na činjenicu da BiH i dalje ostaje jedina zemlja u regiji koja još nije predala Reformsku agendu.

''Zbog toga je već umanjen iznos koji je bio predviđen za BiH za 10 posto i time je nepovratno izgubljeno 108,5 milijuna eura. Ukoliko se ne preda do kraja ovog mjeseca, onda će ići još 10 posto. To će se ukinuti od planiranog inicijalnog iznosa'', naglasio je.

Stoga je poruka sudionika sastanka da je na putu prema Europskoj uniji najvažniji sljedeći korak, a to je predaja usuglašene Reformske agende Europskoj komisiji prije 30. rujna.

''Što se više budemo približavali tom datumu, onda će biti manje sredstava koja će ostati na raspolaganju'', upozorio je, dodajući da više nema vremena za gubljenje i da se prilika za korištenje sredstava planiranih u Planu rasta za BiH ne smije propustiti.

Napomenuo je da za BiH još preostaju neka neriješena pitanja, između ostalog, otvaranje pristupnih pregovora između BiH i EU.

S tim u vezi, podsjetio je da je u ožujku prošle godine Europsko vijeće donijelo odluku o otvaranju pregovora, uz minimalne uvjete, a to je donošenje četiri zakona.

''Od toga su dva zakona u proceduri, odnosno moraju se donijeti, a to su Zakon o Sudu BiH i Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću'', podsjetio je, uz napomenu da je također potrebno imenovati glavnog pregovarača.

Odgovarajući na pitanje novinara može li se uopće govoriti o europskom putu BiH za ovu godinu, budući da ništa značajno nije urađeno, Ćosić, kopredsjedavajući sastanka u ime Delegacije PSBiH, kazao je da europski put, kao i svaki drugi, podrazumijeva i zastoje.

Oni su, istaknuo je, izazvani političkom krizom u BiH, no Ćosić je izrazio nadu da će Reformska agenda biti usvojena do kraja rujna.

Svoj optimizam, kako je rekao, temelji na zdravom razumu onih koji odlučuju i vjeri da neće dovesti građane BiH u situaciju da trpe posljedice političke krize.