Bosna i Hercegovina pokrenula je inicijativu prema Europskoj uniji za povećanje izvoznih kvota kalifornijske pastrve na tržište EU, priopćeno je nakon Osmog sastanka Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i BiH, održanog 11. rujna u Sarajevu.
Istodobno, Europska komisija pozvala je bh. vlasti da usvoje jedinstvenu državnu strategiju ribarstva, naglasivši kako je riječ o vrlo perspektivnom sektoru poljoprivrede. Prednost domaće proizvodnje je u tome što se riba iz BiH na tržište EU izvozi bez carinskih opterećenja, u okviru postojećih kvota.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz ribe i ribljih prerađevina u 2024. godini iznosio je 47,3 milijuna KM, što predstavlja pad od 12 posto u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno, uvoz je dosegnuo 113,5 milijuna KM, uz rast od 7 posto, pa je trgovinski deficit povećan za 28 posto. Stopa pokrivenosti uvoza izvozom smanjena je za 9 posto.
U strukturi uvoza prednjače pripremljena ili konzervirana riba (57%), riblji fileti i meso (12%), smrznuta riba (10%) te mekušci (10%). S druge strane, izvoz se najviše oslanja na pastrvu u različitim oblicima (svježa, rashlađena, smrznuta, fileti), koja je i dominantan izvozni proizvod BiH. Pored pastrve, izvoze se i rakovi, mekušci te konzervirana tuna. Najznačajnija tržišta za bh. ribu su Srbija, Hrvatska, Rumunjska, Crna Gora i Italija.
Više od 50 posto ukupnog uvoza ribe i ribljih proizvoda u BiH dolazi iz Španjolske (20%), Tajlanda (15%), Hrvatske (12%), Srbije (7%) i Kine (5%). Najčešće se uvoze vrste koje domaća proizvodnja ne može zadovoljiti – tuna, oslić, losos i morski plodovi – dok su lokalni resursi ograničeni na pastrvu, oradu, lubina i školjke.
Od ukupno 85 tarifnih oznaka koje imaju status bescarinskog uvoza, za 25% kvota uvoz je bio nula, za 51% se zadržao na istoj razini, za 12% je zabilježen pad, dok je kod 8% došlo do rasta.
