Europa se lomi oko BiH: Zeleno svjetlo uz strogu zadaću ili odgađanje?

Europski čelnici spremni su dati političko zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, navodi se u nacrtu dokumenta od 19. ožujka u koji je Politico imao uvid.

Tekst uključuje uvjete za pregovore o pristupanju, a navodi se kako se sljedeći dio procesa može dogoditi tek ''kada se poduzmu relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. listopada 2022.'', što znači da BiH treba više napredovati u svojoj domaćoj zadaći prije nego što može ući u blok.

Pročitajte još

Nizozemska se nećka: Je li BiH zaslužila pregovore

Teška odluka

O trenutnom nacrtu raspravljat će veleposlanici EU u srijedu, a čelnici EU u četvrtak. Nekoliko diplomata bilo je optimistično da će lideri naposljetku usvojiti trenutni tekst o BiH.

Politico navodi da je jedan diplomata iz zemlje koja je u početku bila više skeptična prema dosadašnjem napretku BiH, a kojemu je odobrena anonimnost kako bi otvoreno razgovarao o ovoj temi, rekao je da je drugi dio odlomka ključan.

"Sve reforme koje smo dogovorili stvarno moraju biti dovršene prije nego što se dogodi bilo kakav sljedeći korak za BiH'', rekao je.

Euractiv pak piše kako se ''lideri EU ovaj tjedan suočavaju s teškom odlukom da li da krenu sa sljedećim koracima za Ukrajinu i Moldaviju ili riskiraju odgodu do izbora za EU''.

''Očekuje se da će napredak u Bosni i Hercegovini dodatno zakomplicirati stvari'', piše Euractiv.

Duža rasprava

Od lidera zemalja EU se u početku nije očekivalo da idu u detalje i da samo sagledavaju napredak postignut do tog trenutka, prema ranom nacrtu zaključaka samita koje je vidio Euractiv, ali čini se da će sada biti potrebna duža rasprava.

Nakon što su čelnici EU donijeli povijesnu odluku da otvore pregovore o pristupanju EU s Ukrajinom i Moldavijom, sljedeći tehnički koraci su doživjeli neznatno odlaganje.

Tri mjeseca u godini, Europska komisija predstavila je pregovaračke okvire, dokumente od otprilike 20 stranica i 35 pregovaračkih poglavlja koja moraju odobriti države članice prije nego što počnu formalni razgovori.

Dokumenti slijede isti model kao oni o kojima su pregovarale Albanija i Sjeverna Makedonija i više su tehnički pregled nego što uključuju kontroverzne političke elemente.

Obje zemlje su se također nadale da bi međuvladina konferencija (IGC), kojom se obilježava službeno otvaranje pregovora s obje zemlje, mogla biti održana u ožujku.

Odluke zahtijevaju jednoglasnost

Međutim, obje odluke zahtijevaju jednoglasnost, za koju diplomate EU smatraju da će biti teško postići između lidera EU u četvrtak.

Gotovo polovina država članica EU podržava brzo usvajanje dokumenata, idealno do ovotjednog samita EU, održavanja IGC-a pod belgijskim predsjedavanjem Vijeća EU, koji se završava u srpnju, prema internim zapisima sa sastanka koje je vidio Euractiv.

''Postoji malo nespremnosti da se ovo predugo odlaže i riskira da se uopće ne pomjeri u lipnju, jer riskiramo da se ništa ne pomjeri pod mađarskim predsjedavanjem EU u drugoj polovini ove godine'', rekao je jedan diplomata EU.

Drugi tabor bi radije pomjerio odluku za lipanj, nakon europskih izbora, kada je i više jasnoće oko novog institucionalnog uređenja bloka.

Pitanje će biti kako će preporuka Europske komisije za otvaranje pregovora sa Bosnom i Hercegovinom proći kod europskih lidera ovaj tjedan.

''Još uvijek postoji određena nesigurnost, a taj dio teksta je još uvijek pod zagradama'', rekao je drugi diplomata EU.

Korak iza

Zemlja je korak iza Ukrajine i Moldavije, jer je početak pregovora o pristupanju EU uvjetovan time da zemlja završi niz reformi.

Europska komisija je prošli tjedan preporučila da Bosna i Hercegovina započne pregovore o pristupanju, a predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je da je zemlja napravila “impresivne korake”.

Međutim, za dugoročne promatrače ovaj korak je bio iznenađenje budući da je u nedavnom izvještaju o proširenju EU-a zabilježen ograničen napredak, posebno u pogledu izbornih reformi.

Tijekom proteklog tjedna, nekoliko diplomata i dužnosnika EU izrazilo je zabrinutost zbog odstupanja bloka od svog pristupa proširenju zasnovanog na zaslugama.

''Europska komisija je zauzela vrlo politički pristup izvještaju'', rekao je visoki dužnosnik EU.

Kriteriji nisu ispunjeni

''Da je bilo iskreno i da se kaže da kriteriji nisu ispunjeni, ali treba da idemo dalje iz nužde, bilo bi manje problematično nego da nam kažete da je sve ružičasto i da se popravilo'', rekao je ovaj dužnosnik.

''To nije sasvim točno i komplicira stvari u nekim zapadnoeuropskim zemljama'', dodali su europski dužnosnici.

Dok polovina država članica EU podržava ovaj korak, nekoliko zemalja, uključujući Francusku, Nizozemsku i Dansku, izrazio je rezervu u pogledu razine usklađenosti koje je dostigla BiH.

''Ako lideri EU daju zeleno svjetlo, morat ćemo razgovarati o tome šta ima prednost, proces zasnovan na zaslugama ili geopolitičke potrebe'', rekao je treći diplomata EU.

''U svakom slučaju, moramo biti iskreni u pogledu standarda koje primjenjujemo, što bi možda trebalo uključiti ponovno razmišljanje o tome kako idemo u sam proces'', rekli su.

Za neke zemlje članice EU, uključujući Austriju, Hrvatsku, Mađarsku i Sloveniju, napredak u pristupanju Ukrajine i Moldavije trebao bi ići ruku pod ruku s napretkom zemalja zapadnog Balkana.

Proširenje i reforma

Proteklih tjedana lobirali su da se sljedeći koraci za Ukrajinu i Moldaviju vežu za Bosnu i Hercegovinu.

Većina zemalja članica EU se, međutim, zalaže za jednak tretman sve tri zemlje.

''Ono što nas brine je da odjednom ponovo počinjemo da povezujemo zemlje, što je greška koju smo napravili u prošlosti i koja je riskirala da diskreditira cijeli proces'', rekao je četvrti diplomata EU, misleći na bugarski veto za Sjevernu Makedoniju koji je zaustavio napredak Albanije.

Očekuje se da će lideri EU u četvrtak naglasiti da bi oboje – proširenje i reforma bloka – trebali ići ruku pod ruku, što je linija koja je bila od njihovog neformalnog summita u Granadi prošlog listopada.

Očekivalo se da će Europska komisija prošlog mjeseca objaviti priopćenje o reformama i instrumentima prije proširenja, ali je više puta odlagala njegovo predstavljanje.

Kako će izgledati Europa

Ministri europskih poslova prvobitno su trebali razgovarati o dokumentu u utorak (19. ožujka), ali je izvršna vlast EU odlučila da dokument podnese u srijedu.

Očekuje se da će Belgija organizirati dalje diskusije o reformama upravljanja, budžetu i unutrašnjem radu unutar Vijeća u susret lipanjskom summitu EU.

Tada se očekuje i da lideri EU potpišu dokument takozvane ''Strateške agende'', od kojeg se očekuje da će novoj Europskoj komisiji dati smjernice o prioritetima za sljedeće godine.

''Moramo biti realni, ova odlazeća Europska komisija ne bi trebala biti ta koja će odlučiti da se bavi reformskim planom proširenja - to bi bilo originalno'', rekao je peti diplomata EU.

''Lideri EU će dati smjernice u lipnju, ali hajde da prvo vidimo kako će izgledati Europa nakon izbora i nakon ljeta'', dodali su dužnosnici.