EU se brine, BiH ne pravi nikakve korake – Što je normalno drugima, nama nije

Europska unija ostaje predana politici proširenja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, no europski dužnosnici sve otvorenije izražavaju zabrinutost zbog unutarnjih političkih blokada koje zaustavljaju reforme i ugrožavaju budućnost zemlje na europskom putu.

Sve teže opravdati

Povjerenica Europske komisije za susjedstvo i proširenje Marta Kos u intervjuu za European Newsroom, čiji je dio i Fena, otvoreno je ukazala na razloge zbog kojih Bosna i Hercegovina zaostaje za ostalim zemljama kandidatkinjama.

Dok zemlje poput Ukrajine i Moldavije bilježe ubrzan napredak prema članstvu u Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina - zajedno s ostatkom zapadnog Balkana - već desetljećima čeka, što je, kako kaže Kos, sve teže opravdati pred njezinim građanima.

''Ne možemo se niti početi uključivati u Plan rasta jer nismo dobili reformsku agendu, niti su još imenovali glavnog pregovarača. Ono što je potpuno normalno ili jednostavno u drugim zemljama, u BiH je, posebno u ovoj institucionalnoj krizi, mnogo teže'', upozorila je Kos.

Unatoč izazovima, naglasila je da zemlje zapadnog Balkana neće biti ostavljene po strani.

Političari sputavaju put

Govoreći o novoj američkoj administraciji, Kos je kazala kako Europska unija i Sjedinjene Američke Države blisko surađuju kada je riječ o Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu Daytonskog mirovnog sporazuma.

Osvrnula se i na nedavni susret s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem u Luksemburgu, koji joj je prenio da postoji mogućnost da se prihvate dva dodatna zakona nužna za pokretanje pregovora i nastavak reforme.

''I naravno, moraju imenovati glavnog pregovarača. Mi smo svjesni institucionalne ili političke krize. Gospodin Konaković je govorio o najdubljoj političkoj i ustavnoj krizi nakon rata, posebno zbog secesionističkih tenzija iz Republike Srpske'', rekla je Kos, navodeći da će uskoro posjetiti našu zemlju.

Kos je poručila da BiH ima mjesto u Europskoj uniji, ali da je napredak moguć samo uz ispunjavanje obveza i političku volju za kompromisima. Istaknula je kako građani zemlje zaslužuju europsku budućnost, no da ih pojedini politički lideri sputavaju na tom putu.

Od Daytona do Bruxellesa

''Bila bih vjerojatno najsretnija na svijetu kada bismo mogli početi pregovarati s BiH. Građani to zaslužuju'', rekla je Kos, dodavši i da je ključno da domaće vlasti preuzmu odgovornost.

Proces približavanja Europskoj uniji opisala je simbolično.

''Ja to zovem od Daytona do Bruxellesa'', naglasila je Kos, istaknuvši da bez suradnje svih, uključujući i entitet Republiku Srpsku, napretka neće biti.

Govoreći o Planu rasta, povjerenica Kos je upozorila da Bosna i Hercegovina kasni u ključnim koracima, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po dostupna sredstva. Konkretno, za Bosnu i Hercegovinu predviđena je čak jedna milijarda eura, ali sredstva su upitna jer zemlja nije poduzela ni osnovne korake, upozorila je Kos.

Pojasnila je da će nastavak financiranja ovisiti o tome koliko BiH ispuni prethodno dogovorene reforme. Ako vlasti ne ispune preuzete obveze, postoji mogućnost da isplata iz EU fonda bude obustavljena, a sredstva preusmjerena drugim zemljama u regiji.

Ulazak do 2030.

''Što kasnije dođu s jedinstvenim programom, to će imati kraće vrijeme da ispune sve reforme i bit će im teže. Ali naravno da ćemo čekati'', rekla je, među ostalim, povjerenica Marta Kos u intervjuu za European Newsroom.

Govoreći o drugim zemljama, Marta Kos izjavila je da je tehnički moguć velik napredak u procesu proširenja EU, ali da sve ovisi o političkim odlukama država članica. Smatra da je do 2030. moguć ulazak nekoliko zemalja kandidatkinja.

Navela je da bi se s Albanijom već ove godine mogli otvoriti svi pregovarački klasteri, dok Crna Gora do 2026. može zaključiti pregovore, a potom slijedi ratifikacija.

Albanska vlada ima cilj završiti pregovore do 2027. godine, što Komisija podržava.

Kos smatra da bi i Moldavija i Ukrajina mogle ući u EU do 2030. godine, pri čemu članstvo u Uniji za njih predstavlja oblik sigurnosnih jamstava.

Za Ukrajinu kaže da se s Mađarskom vode razgovori o pitanju mađarske manjine i nada se pozitivnom rješenju, koje bi moglo otkloniti otpor Budimpešte otvaranju prvog klastera.