EU mora prilagođavati agendu stvarnosti u BiH

U Sofiji (Bugarska) se proteklog vikenda održao „Western Balkan Summit“, gdje se diskutiralo o smjernicama strategije EU prema zemljama Zapadnog Balkana, koje će biti definirane u dokumentu Deklaracije Summita koji će se dogoditi u Tirani ovih dana, objavila je Hrvatska republikanska stranka.

Na Summitu je, kao jedini predstavnik BiH, bio prisutan predsjednik HRS-a Slaven Raguž koji je službeno bio jedan od govornika na Summitu. Neslužbeni dio Summita je bio predviđen za bilateralne sastanke s visokim dužnosnicima EU Komisije, predstavnicima Vlada zemalja članica, kao i predstavnika Europskog Parlamenta.

Pročitajte još

Je li BiH zaslužila kandidatski status u EU?

Zajedničko s Kosovom

Slaven Raguž se tako sastao s Mariyaom Gabriel, povjerenicom Europske Komisije za istraživanje, obrazovanje, inovacije i kulturu s kojom je razmijenio mišljenja o politici EU s aspekta ICT usluga i roaming strategije EU prema zemljama Zapadnog Balkana, o čemu će biti govora u Tirani.

Sastao se i s vicepremijerkom Kosova Emilijom Redžepi. U razgovoru s njom, Raguž je istaknuo kako odnos EU prema Kosovu ima dosta zajedničkih točaka s odnosom kojeg EU ima prema BiH: nepostojanje zajedničke konzistentne politike gdje svaka članica, osobito članice iz zapadne Europe, vodi svoju politiku, što stvara svojevrstan status quo na terenu koji stopira bilo kakav ekonomski i politički razvitak ovih zemalja.

U svom govoru na Summitu Raguž je, na primjeru politike EU s početka 90-ih godina prošlog stoljeća, pokazao koliko može biti pogubna pogrešna politika međunarodne zajednice prema BiH.

„BiH je zemlja tri konstitutivna naroda i mora se to prihvatiti kao činjenica! Nastojanja umjetnog kreiranja jedne države, jednog naroda i jedne vlade, vodi BiH u propast. BiH ne može biti mala Jugoslavija, sa Sarajevom koje preuzima ulogu nekadašnjeg Beograda. EU ne može doći u BiH s predefiniranom agendom i onda prilagođavati stvarnost toj agendi, nego se mora dogoditi obrnuto. Prihvatiti i poštovati činjenicu da u BiH žive tri konstitutivna naroda s različitim kulturno, običajnim i političkim naslijeđem. Odnos „učitelja koji diktira i učenika koji pokorno mora slušati“ se mora promijeniti, jer ne vodi nikamo, dapače. EU mora naučiti iz iskustva skoro 30 godina pogrešne politike prema BiH“, rekao je Raguž.

Poziv u BiH

Na pitanje jednog EU Parlamentarca što bi EU danas morala napraviti, Raguž je dao vrlo jasan odgovor: „BiH, kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana bi morale dobiti što prije kandidatski status, kako bi mogle doći pod ingerenciju ureda Europske javne tužiteljice. Korupcija i kriminal su najjača zajednička stavka svih zemalja Zapadnog Balkana, a BiH u svemu prednjači. Ako je politika EU prema BiH iskrenih namjera, onda bi ovo morao biti prvi korak.“

Na marginama Summita, Raguž je iskoristio prigodu susreta s EU dužnosnicima i pozvao ih na dolazak u BiH u organizaciji HRS-a. Politika EU prema BiH se mora graditi u BiH, a ne u uredima po Bruxellesu i Strasbourgu.

Uz to, razgovarano je i o pristupanju HRS-a ECR stranci, o čemu će javnost više biti informirana tijekom 2023. godine, naveo je HRS.