Elektronska uprava spriječit će štele

Za razliku od zemalja regije, a posebno Europske unije, Bosna i Hercegovina ozbiljno zaostaje kada je riječ o digitalizaciji i e-upravi i ukoliko želimo uhvatiti korak s vremenom nadležne institucije trebaju što prije posvetiti posebnu pažnju ovom pitanju kako bi se olakšalo građanima te stvorili uvjeti za razvoj ekonomije u BiH, objavile su Nezavisne novine.

Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje, kaže za banjalučke novine kako je BiH daleko u odnosu na EU kada je riječ o digitalizaciji i elektronskoj upravi, te da se već danas, ukoliko postoji volja, može krenuti u te procese.

Štela

"Kad jednom digitalizirate sustav, on postaje transparentan i automatiziran. Nema više 'upisao dijete u vrtić preko štele' ili 'dobio termin kod doktora preko štele', itd. Brojne su prednosti elektronske uprave koja kod nas nije ni na počecima. Recimo, UNO pruža elektronske usluge i nešto Poreska uprava Federacije BiH, dok ostale institucije - ništa", rekao je Muhović.

Kada je riječ o digitalizaciji i e-upravi u BiH, možda najbolje pokazuje primjer elektronskog potpisa koji za razliku od zemalja regije, a posebno Europske unije, praktično i ne postoji. U ovom trenutku BiH i ima i nema preduvjete za korištenje elektronskog potpisa s obzirom na to da je zakon koji regulira ovu oblast donesen još 2006. godine i neophodne su njegove izmjene.

U suštini, navode Nezavisne novine, zakonski okvir za izdavanje certifikata za kvalificirani elektronski potpis na razini BiH već postoji, međutim u ovom trenutku jako malo gospodarskih subjekata, a posebno institucija, je zainteresirano za dobivanje takvog certifikata.

"Mi smo Zakon o elektronskom potpisu na razini BiH usvojili 2006. godine. Međutim, tek prije dvije godine stvorene su sve pretpostavke za izdavanje certifikata za kvalificirani elektronski potpis. Firma koja je ovlaštena da izdaje te certifikate je 'Halcom' iz Sarajeva, ali koliko sam upoznat samo jedna banka je trenutno počela da koristi kvalificirane potpise za svoje interne potrebe i za potrebe pružanja usluga svojim klijentima", rekao je Haris Hamidović, šef sigurnosnog IT sustava pri MKF/MKD EKI Sarajevo i ovlašteni sudski vještak za informacijsko-tehničke sustave.

Različito viđenje

Ističe kako elektronski potpis, kao i elektronske usluge generalno mogu značajno doprinijeti razvoju ekonomije u BiH, ali pod uvjetom da taj proces prate i institucije jer najveća prednost u svemu tome je upravo ta e-uprava, koja građanima omogućava da ostvaruju svoja prava i završavaju poslove bez odlazaka na nekoliko šaltera.

Banjalučke novine navode da ono što je trenutno još jedan od problema u BiH je i različito viđenje BiH i entiteta po pitanju elektronskog potpisa.

Recimo, Republika Srpska ima svoj Zakon o elektronskom potpisu, međutim on se praktično i ne primjenjuje, a u parlamentu BiH već godinama se pokušava usvojiti zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije, međutim do danas to još nije urađeno.

"U Republici Srpskoj zakon u vezi s elektronskim potpisom se ne primjenjuje, ne znam zašto. U nedostatku elektronskog potpisa nismo u mogućnosti da komuniciramo sa sudovima elektronskim putem, a to bi nam uštedjelo vrijeme pa i troškove. Umjesto da postoji mogućnost da sudovi elektronskim putem na zakonit način potvrde prijem pošte, podnesaka i slično, mi moramo ići u sud, vidjeti je li to nešto i gdje predano, gdje je dostavnica, tko je primio, itd. Elektronski potpis bi nam umnogome unaprijedio rad", rekao je Branislav Rakić, predsjednik Advokatske komore Republike Srpske.