Džaferović: Očito je da je kriza prisutna, ali BiH ima dodatan problem
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović izjavio je u utorak kako nakon ruskog napada na Ukrajinu svijet više ni u ekonomskom smislu neće biti kakav je bio do sad te kako se svijet, pa tako i Bosna i Hercegovina, suočava s teškim ekonomskim posljedicama.
Sarajevo je danas domaćin šestog po redu Ekonomskog foruma Bosne i Hercegovine, u organizaciji Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, s fokusom na temu "Zapadni Balkan u kontekstu globalnih izazova održivog razvoja i zelene ekonomije".
Džaferović je, u izjavi za medije pred početak Ekonomskog foruma, zahvalio organizatorima kazavši kako je riječ o važnoj aktivnosti pogotovo u kontekstu trenutka u kojem se nalazi cijeli svijet, pa tako i BiH, prenosi Anadolija.
"Sasvim je sigurno da nakon ruske agresije na Ukrajinu svijet više neće biti ni u ekonomskom smislu kakav je bio dosad. Mi nismo izliječili ni posljedice pandemije koronavirusa, a zadesila nas je ruska agresija na Ukrajinu i proizvela nove vrlo ozbiljne i vrlo teške ekonomske posljedice s kojima se suočava cijeli svijet, pa i mi u BiH", rekao je Džaferović.
Istaknuo je kako Bosna i Hercegovina ima dodatni problem, a to je, kako je naveo, blokada i bojkot institucija, udar na ustavni poredak.
"To svakako samo po sebi utječe na ekonomiji jer stabilna politička scena pomaže ekonomiji i ekonomskom razvoju, a nestabilna joj odmaže", pojasnio je Džaferović.
Dodao je kako od foruma očekuje da ponudi svoje ideje i mišljenja i tako doprinese jednom ukupnom paketu mjera, koje će se na nivou ukupne svjetske zajednice morati poduzimati, pa i u Europskoj uniji i u BiH u odgovoru na ekonomske izazove s kojima se sada suočavamo.
"Očito je da je kriza prisutna, da je inflacija prisutna, novac se obezvređuje, očigledno je da imamo problem s energijom, imat ćemo problem i kada je u pitanju hrana. Čeka nas jedan vrlo neizvjestan period i znanstvena misao koja treba da ponudi odgovore na ovu situacija treba da bude predvodnica svih akcija koje će poduzimati i političari i ekonomisti", poručio je Džaferović.
U fokusu ovogodišnjeg Ekonomskog foruma BiH su izazovi koji su pred civilizaciju postavljeni u postpandemijskom, globalno kriznom vremenu i otpornost održivog razvoja te uloga zelenog financiranja u postizanju ciljeva održivog razvoja u svijetu i Zapadnom Balkanu.
Nakon današnjeg stupanja na snagu Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović uputio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog zakona, a istim zahtjevom obuhvaćene su i dopune Zakona o republičkoj upravi RS.
Džaferović je zatražio od Ustavnog suda BiH da ukine ove akte. Također, zatražio je da Ustavni sud donese privremenu mjeru, kojim će ih staviti izvan snage do donošenja svoje konačne odluke, kako njihovom primjenom, za vrijeme trajanja postupka, ne bi bila napravljena nepopravljiva šteta, prenosi Fena.
Tim zahtjevom je ukazano na neusklađenosti odredbi osporavanih zakona s odredbama Ustava BiH koje se odnose na načelo vladavine prava, nediskriminaciju, uspostavu jedinstvenog tržišta na cijeloj državnoj teritoriji, međunarodne standarde i obvezu entiteta da se u potpunosti pridržavaju odluka institucija BiH.
U zahtjevu se, između ostalog, naglašava da su osporeni zakoni u suprotnosti s državnim zakonima iz te oblasti, te da se njima uspostavlja neustavni, paralelni sistem infrastrukture, kontrole i pravila u prometu lijekova i medicinskih sredstava.
Spornim zakonima podriva se ustavni sistem, ignoriraju propisi i standardi na nivou BiH, razgrađuje njeno unutrašnje tržište i različito tretiraju prava građana tako da se uspostavlja nejednak pristup zdravstvenoj zaštiti i lijekovima.
Također, daje se prednost pravnim osobama registriranim na teritoriji entiteta Republika Srpska, te stvara rizik u pogledu efikasnosti, kvaliteta i sigurnosti lijekova i medicinskih sredstava.
Uklanjanje ovih propisa jedino je djelotvorno sredstvo za osiguranje prava i zaštitu zdravlja i života građana, slobodu kretanja roba i usluga, slobodno tržišno gospodarstvo u BiH, zabranu diskriminacije i uspostavu funkcionalnog političkog i ekonomskog poretka, priopćeno je iz Ureda predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
