Džaferović: Nije točno da su Hrvati ugroženi, HDZ ima više ministara od SDA

Pozitivan uticaj europskih institucija prema Bosni i Hercegovini od izuzetnog je značaja, kazao je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović koji se obratio danas u Bruxellesu Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta kada je razgovarano o aktualnim izazovima s kojima se zemlja suočava.

Naglasio je da se današnja rasprava odvija u trenutku ruske agresije na Ukrajinu. Taj čin agresije Bosna i Hercegovina je osudila i u stavovima osude pridružila se cijelom civiliziranom svijetu, dodajući da se razvoj situacije pomno prati jer postoji svijest ruskog utjecaja na zapadnom Balkanu pa i u BiH, zbog čega se mora poduzeti sve kako bi se agresija što prije zaustavila.

Ugrožen Dayton

''BiH se nalazi na prekretnici. Već više od pola godine traje politička kriza. Ona je izazvana potezima entiteta Republika Srpska. Najprije blokadom institucija BiH, a kasnije i pokušajem da entitet unilateralno preuzme nadležnosti državnih institucija. Vlasti entiteta Republika Srpska, na čelu s članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, otvoreno ugrožavaju Daytonski mirovni sporazum i 27 godina njegove implementacije''- podvukao je Džaferović.

Da su ovi potezi vlasti secesionistički, primijetili su i svi relevantni međunarodni akteri u svojim izvještajima i priopćenjima od Ureda visokog predstavnika i Vijeća za implementaciju mira, do Europskog parlamenta, Europske komisije i vlasti Sjedinjenih Američkih Država, dodao je.

Pročitajte još

Komšić u EU parlamentu: BiH ima tri mogućnosti

Vlasti entiteta Republika Srpska, kaže Džaferović, nastoje zamagliti ovu evidentnu istinu, tako što se pozivaju na "nekakav izvorni Dayton" što je sofistička formula, koja zanemaruje činjenice. Daytonski mirovni sporazum nije statičan okvir, sa zamišlju da BiH zauvijek drži u stanju u kakvom je bila 1995. godine, on je zamišljen kao dinamičan okvir, koji će osigurati obnovu i razvoj porušene BiH, uključujući i obnovu njenih državnih institucija.

''Zato je u tekst Daytonskog sporazuma i unesena odbredba o uspostavljanju dodatnih državnih nadležnosti, koju vlasti Republike Srpske uporno prećutkuju kada govore o "slovu Daytona". Državne institucije poput Oružanih snaga, obavještajne službe, državnog pravosuđa, poreskog sustava i drugih - uspostavljene su na osnovu navedene odredbe aytonskog mirovnog sporazuma'' - podvukao je.

Te institucije, kako je podsjetio, uspostavljene su kroz zakone u Parlamentu BiH za koje su glasali svi, pa i stranka koju vodi Dodik, a sve reforme, kojima su uspostavljene dodatne državne institucije, koje Dodik osporava, provedene su kao dio europskog puta BiH i njihovo ugrožavanje značilo bi kraj europskog puta BiH.

Presude Europskog suda

Vrlo važnim je nazvao da je zbog krize u funkcioniranja vlasti u BiH, prijetnji urušavanjem reformi i prijetnji otvorenom secesijom koje vode ugrožavanju mira - pojačano prisustvo Europskih vojnih snaga u BiH, kako bi se garantirala sigurnost i stabilnost u BiH.

''Vrlo opasno je i protivno svim principima vladavine prava osporavanje odluka međunarodnih i domaćih sudova, kao i osporavanje uloge visokog predstavnika u BiH. Da je Daytonski sporazum dinamičan okvir koji treba unaprijediti i približiti europskim standardima potvrdile su i presude Europskog suda za ljudska prava u Strazburu. U svojim presudama Europski sud je zatražio da se osiguraju jednaka politička prava pripadnicima nacionalnih manjina, kao i pripadnicima konstitutivnih naroda u područjima gdje se nalaze u manjini'' - dodao je Džaferović.

Ističe i da je mnogo puta u proteklim godinama istaknuta neistina da je hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ugrožen, ali Europski sud za ljudska prava je u svojim presudama presudio da su u BiH ugrožena prava Jevreja, Roma, Albanca, Bošnjaka, Srbina i jedne građanke koja se etnički ne izjašnjava. Ni u jednoj presudi Europskog suda za ljudska prava nije utvrđeno da je netko od Hrvata diskriminiran zbog svoje etničke pripadnosti.

''Politička stranka kojoj pripadam ima dvaput više glasova od stranke koju predvodi Dragan Čović (HDZ). Istovremeno HDZ ima više ministara na državnom i entitetskom nivou od moje stranke (SDA). Po postojećem sustavu, HDZ ima toliku moć da se nijedan zakon ne može usvojiti bez njene volje. Zloupotrebljavajući moć koju trenutno ima već četiri godine sprječava implementaciju izbornih rezultata u Federaciji, izbor sudija Ustavnog suda Federacije, te čak prijeti da će spriječiti održavanje idućih izbora'' - kaže Džaferović.

Članovi Predsjedništva BiH se trenutno biraju po modelu koji je utvrđen u Daytonu, podsjetio je, i po tom modelu su birani i Čović i sadašnji predsjedatelj Predsjedništva Željko Komšić zbog čega Džaferović smatra da je mnogo veći problem što svim ljudima u BiH nije omogućeno da se kandidiraju od toga što jednoj političkoj stranci i njenom kandidatu nije zagarantirana pobjeda na izborima.

Pročitajte još

Dodik u Bruxellesu: RS nema plan o otcjepljenju

Presudama Europskog suda nije zatraženo ovo što traži HDZ BiH, podsjetio je jer zahtjev HDZ-a podrazumijeva zapravo promjenu Daytonskog sporazuma, a to je moguće ukoliko taj proces podrazumijeva i druge promjene, prije svega reduciranje ovlasti Doma naroda, koji trenutno ima neograničen potencijal za blokadu funkcionalnosti Parlamenta Federacije BiH.

Izborni zakon i tehničke izmjene

Većina Bošnjaka i Hrvata u BiH živi zajedno u entitetu Federacija BiH, treba tražiti načine normalnog zajedničkog funkcioniranja. Međutim, to se ne može činiti tako što će se zahtijevati dalje etničke podjele na čemu HDZ inzistira, već tako što će se u sustav funkcioniranja uključivati europske standarde. Naravno, ovo se odnosi i na cijelu BiH - podvukao je.

Smatra da je potrebno na bazi presuda Europskog suda ukloniti diskriminaciju iz Ustava i Izbornog zakona i usvojiti i paket tehničkih izmjena koje su predložili OSCE i Venecijanska komisija, kako bi izbori bili transparentniji.

U ovom trenutku, potrebno je također, kaže Džaferović, okrenuti se ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije te je u tom smislu pozdravio usvajanje zakona u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koji znače napredak na europskom putu, te se pridružio pozivima Europske komisije prema Dodiku da ne blokira ove zakone u drugom domu Parlamentarne skupštine BiH.

''Vidimo budućnost Bosne i Hercegovine i njenih građana u punopravnom članstvu BiH u Europskoj uniji. Do tog cilja, trebamo proći nekoliko važnih stepenica u procesu pristupanja, a prva je sticanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU jer, ne zaboravimo, da je BiH još uvijek samo u statusu potencijalnog kandidata za članstvo'' - zaključio je Džaferović u obraćanju članovima Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta.