''Sve se više govori o bošnjačkom entitetu, ali kada se pogledaju brojke, karta i realna politička situacija u Bosni i Hercegovini, sve postaje jasnije nego ikada'', objavio je član Glavnog odbora Naše stranke, Irdin Bajrović, u objavi na Facebooku naslovljenoj ''Drugi entitet''.
Bajrović navodi kako se u Federaciji prikupi ''oko osamdeset posto ukupnog PDV-a BiH, a oko sedamdeset posto tog novca dolazi upravo iz bošnjačkih sredina''.
''Najjače firme, najveći izvoz, najveći gradovi, univerziteti, industrijski centri i radna snaga nalaze se u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Bihaću, Goraždu i cijeloj srednjoj i sjevernoj Bosni. To je prostor koji već sada nosi ekonomski sustav države i ima financijski kapacitet da samostalno pokriva institucije, razvoj i javne usluge. Politički aspekt je još jasniji. U okviru bošnjačkog entiteta ne bi bilo blokada, ucjena i kočenja koje godinama paraliziraju donošenje zakona i strateških odluka. Odluke bi se donosile tamo gdje se i stvara najveći dio prihoda, što bi omogućilo ubrzano provođenje europskih reformi, brže usklađivanje sa standardima i ulazak u svih šest klastera bez zastoja i političkih opstrukcija'', naveo je. Dodaje da, kada se pogleda karta, ''sve postaje još očitije''.
''Bošnjački prostor čini spojenu, kompaktnu i funkcionalnu teritoriju koja se proteže od Bihaća preko Sarajeva pa sve do Goražda. Takva povezanost znači stabilniju infrastrukturu, brži protok roba i ljudi, sigurnije kretanje i efikasniju organizaciju institucija. Prirodno se nadovezuju i Stolac i Neum, što znači da bošnjački prostor ima direktnu vezu prema moru preko vlastite teritorije. To predstavlja veliku stratešku, ekonomsku i logističku prednost'', napisao je.
Dodaje kako se ''u isto vrijeme mora jasno reći da su sve šanse za drugačije uređenje Bosne i Hercegovine odavno prošle''.
''Svi vozovi su već otišli u trenucima kada se moglo govoriti o nekim drugim modelima. Demografija se promijenila, ekonomske zone su se učvrstile, političke linije su se zatvorile i više nema povratka na stare ideje. To nisu emocije nego hladne, neumoljive činjenice. Važno je naglasiti i da se ovdje govori o srednjoj razini vlasti, dok država Bosna i Hercegovina ostaje potpuno netaknuta i zadržava svoje ustavne ovlasti. Država nastavlja voditi vanjsku politiku, obranu, sigurnosne agencije, monetarnu stabilnost preko Centralne banke, međunarodnu trgovinu, pasoške i državljanske poslove, graničnu kontrolu i proces evropskih integracija. Sve to ostaje u rukama države i ništa se ne mijenja. Ono što se mora reformirati, i što više nitko ne može ignorirati, jeste fiskalni sustav. Novac se mora raspoređivati prema mjestu gdje se zaista stvara. To je osnovno pravilo svake uređenije i uspješnije države, jer bez pravedne raspodjele nema ni razvoja ni stabilnog političkog sistema. Kada se sve ovo sabere i kada se pogledaju brojke, karta, demografija i političke okolnosti, postaje potpuno jasno gdje se nalazi snaga, stabilnost i budućnost. Tamo gdje ljudi rade, stvaraju i pune proračun, tamo mora biti i politička efikasnost i institucionalna stabilnost'', napisao je Bajrović priložio kartu Bosne i Hercegovine na kojoj su označena tri entiteta.
