Dogodilo se čudo u Jasenovcu

Premijer i predsjednik nastavili su u dobrom tonu pa hodaju jedan pored drugog i razgovaraju, izvještavaju hrvatski mediji s obilježavanja 80. godišnjice proboja logoraša iz Jasenovca.

Veliku pozornost privukao je susret predsjednika i premijera Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, koji su se nakon dugo vremena rukovali, pa i progovorili nekoliko rečenica.

Prema Kamenom cvijetu išli rame uz rame, a hrvatski mediji pišu kako je to "početak nove ere" i da se dogodio "šok u Jasenovcu".

RTL prenosi da se čini kao da bi rukovanje moglo značiti novo poglavlje odnosa dvojice dužnosnika s obzirom na to da su se dvije godine uporno ignorirali na mjestima gdje su prema protokolu obojica bili.

Osamdeseta obljetnica proboja zatočenika iz ustaškog koncetracijskog logora obilježena je u utorak u Jasenovcu komemoracijom u prisutnosti državnog vrha, predstavnika nacionalnih manjina i antifašista te preživjelih zatočenika koji su odali počast žrtvama ustaškog režima.

Pod nazivom “80 godina, 80 sudbina” komemoracija je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, u nazočnosti predsjednika Republike Zorana Milanovića, premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića.

Svi koji su prisustvovali komemoraciji u znak sjećanja na 80. godišnjicu proboja posljednjih zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovca, prohodali su put sastavljen od drvenih pragova željezničke pruge kojom su zatočenici prevoženi u logor.

Nakon što su se uzvanici okupili ispred zgrade Memorijalnog muzeja, kolonu sjećanja do spomeniku Cvijet predvodili su premijer Plenković i predsjednik Milanović, nakon čega je uslijedio prigodni program uz polaganje cvijeća i paljenje svijeća.

Pri kraju Drugog svjetskog rata, 22. travnja 1945. godine, 600 je jasenovačkih logoraša krenulo u proboj, a do slobode ih je došlo nešto više od 100. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu sudjelovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima.

U 1337 dana postojanja logora, ubijeno je po do sada utvrđenim podacima više od 83.000 ljudi. Tijekom gotovo četiri godine postojanja, ustaški logor Jasenovac bio je mjesto patnje, stradanja i boli za mnogobrojne zatočenike, muškarce, žene i djecu, Srbe, Rome, Židove, ali i političke zatočenike, Hrvate, Bošnjake, Slovence te pripadnike drugih naroda, objavila je Hina.