Dodik: Pred teškim smo izazovima, prijeti raspad BiH

Srpski član Predsjedništva BiH obraćajući se zastupnicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske rekao da ne želi bolji aranžman samo za Srpsku, nego i za BiH, prenose banjalučke Nezavisne novine.

"Od suštinskog značaja za BiH i RS je postavljati teška pitanja, jer se suočavamo s velikim izazovima. Ako ne riješimo ove izazove, prijeti opasnost da će se BiH raspasti, a da će Srpska krenuti ka uzlazu", rekao je Dodik.

Dodik se pita da li svi narodi imaju pravo promišljati i imati budućnost.

"Da li mali narodi imaju pravo da odlučuju o sebi ili da prihvate druge države što odlučuju", rekao je Dodik.

Kaže da više nego ikada treba razumjeti i imati potreban razum da današnje stanje ne ode u sukobe koje ništa ne rješavaju.

"U Srpskoj smo pokrenuli pregled prijenosa nadležnosti da bismo dobili analizu stavki u kojima BiH pomaže i odmaže. BiH ide u pravcu na koji i nismo pristali", istakao je Dodik.

Dodaje da je ključno da će ubuduće postojati unutrašnji sistem koji se uspostavlja Ustavom BIH.

"Zašto ne možemo da imamo ono što smo potpisali? Jedan za drugim mijenjaju se nadležnosti u korist BiH i ne primjećujemo da je itko zbog toga zabrinut. Tako možemo odgovoriti na pitanje o opstanku i izlasku. Neka poslušaju stavove koji zagovaraju vraćanje nadležnosti entitetima", rekao je Dodik.

Smatra da se neće uvijek dobiti ono što žele, ali da ne znači da treba da odustanu.

"Narod će na referendumu, nakon rasprave, odlučiti o novom Ustavu RS", istakao je Dodik.

Nositelji suvereniteta su entiteti a ne BiH

Nositelji suvereniteta u BiH su entiteti a ne dejtonska BiH, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, na posebnoj sjednici NS RS o vraćanju prenesenih nadležnosti.

On je rekao da prenos nadležnosti nastao sporazumom entiteta ne predstavlja amandmane na Ustav BiH, što je, kako je istakao, ustvrdio i u Ustavni sud BiH kada je u svojim odlukama naglasio da nema nadležnost da utvrđuje da li je osporeni akt suprotan Ustavu BiH.

Citirao je profesora Kasima Trnku koji je, kako je naglasio, zaključio da dejtonski Ustav predstavlja diskontinuitet u odnosu na prethodnu BiH jer procedura izmjene ustava u Daytonu nije urađena u skladu procedurama prethodnog ustava Republike BiH.

Dodik je rekao da je ključna odredba Ustava BiH 3.3.A koja kaže da sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu izričito definirana u Ustavu BiH pripadaju entitetima, i rekao da je ovo osnova za inicijativu o vraćanju nadležnosti na nivo entiteta s BiH.

Rekao je da je prvi stub Ustava odredba da Srbi, Hrvati i Bošnjaci zajedno s ostalim i građanima BiH čine BiH, a drugi stub je da BiH čine dva entiteta, što, po njemu, kako kaže, znači da su RS i FBiH sastavnice, a BiH nema nikakvo određenje u smislu državnog uređenja.

Citirao je američkog dužnosnika iz Clintonove administracije Bergera da Bošnjake treba nagovoriti da dozvole odvajanje RS ako ih ne uspiju uvjeriti o potrebi ostanka u zajedničkoj državi i naglasio da su to službeni dokumenti State Departmenta.

On je naveo odredbu Ustava BiH da odredba o nedozvoljavanju prelaska vojska entiteta s teritorije jedne na drugi entitet jasno pokazuje da po Ustavu BiH postoji entitetska vojska, te je naglasio da ovo nije poštovano.

Dodik je naglasio da je sljedeći korak zaključak da nema konstitutivnih naroda i da bi tako lakše mogli BiH predati muslimanima. Citirao je Nicholasa Burnsa, visokog američkog dužnosnika, koji mu je, kako tvrdi, rekao da Srbi treba da budu nacionalna manjina u BiH a da BiH pripada bošnjačkom narodu.

Dodik je rekao da formiranje Oružanih snaga BiH nije urađeno na ustavan način, te da su jednine ustavne vojne formacije entitetske vojske. On je istakao da se postavlja i pitanje smisla uspostavljanja Oružanih snaga BiH, ako se zna da bi se ona raspala istog trenutka kada bi došlo do rata sa susjedima, slično kao što se raspala Jugoslovenska narodna armija.

Naglasio je da ovakve Oružane snage samo trebaju NATO-u, te da se postavlja pitanje da li je njihova stvarna svrha za unutrašnju upotrebu, posebno ako Srbi i Hrvati i dalje ne budu mogli da popunjavaju kvote koje im pripada.

“Ako smo imali pravo da damo suglasnost, imamo pravo da ih povučemo. Moja je sugestija da se povučemo i da ostavimo rok od šest mjeseci da se pokuša postići neki dogovor”, rekao je on i dodao da mora postojati uvjerenje da OS nikad neće postati muslimanske oružane snage.

Precizirao je da danas treba povući suglasnost, ali da to ne znači da će odmah doći do njihovog ukidanja, i ostavio je mogućnost za razgovor o smanjenju broja pripadnika.

Ako ne dođe do dogovora, Dodik je rekao da treba onda ponovo razmotriti uvođenje Vojske RS.