Cvijanović apelira UN-u: BiH treba novog visokog predstavnika

U utorak, 6. svibnja, srpska članica i aktualna predsjedateljica Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović, pozvala je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda da hitno zakaže glasovanje o potvrdi visokog predstavnika Christiana Schmidta ili, u slučaju izostanka potrebne većine, pokrene proces imenovanja novog kandidata u skladu s Aneksom 10 Daytonskog mirovnog sporazuma.

Govoreći pred Vijećem sigurnosti u svojstvu člana Predsjedništva iz Republike Srpske, entiteta čiji su je građani, kako je istaknula, izabrali na tu funkciju, Cvijanović je naglasila da imenovanje Schmidta nikada nije formalno potvrđeno u UN-u, iako je to, prema njezinim riječima, izričito predviđeno važećim mirovnim okvirima. Kritizirala je Vijeće za provedbu mira (PIK), koje je donijelo odluku o njegovom postavljenju, istaknuvši da je riječ o neformalnom tijelu bez pravnog legitimiteta i međunarodne ovlasti.

Pritom je navela niz konkretnih poteza Schmidta koje smatra nelegalnim i protivnim principima vladavine prava. Po njenim riječima, Schmidt je jednostrano suspendirao Ustav Federacije BiH kako bi nametnuo novu entitetsku vladu, ignorirajući izborne rezultate. Nadalje, izmijenio je izborni zakon mimo demokratske procedure, produžio mandat članovima Centralne izborne komisije bez ikakve zakonodavne potvrde te izmijenio Kazneni zakon BiH s ciljem kriminalizacije nepoštivanja vlastitih odluka, što je, tvrdi Cvijanović, izravno usmjereno protiv predsjednika Republike Srpske i svih onih koji ga kritiziraju.

Također je istaknula kako je Schmidt svojim dekretom obustavio financiranje političkih stranaka iz Republike Srpske, čime je, smatra, de facto poništio političku volju većine tamošnjih birača. ''Ovo je vladavina dekretima, bez sudske kontrole, bez prava na pravni lijek, to nije ni demokracija ni pravna država“, upozorila je.

Cvijanović je naglasila kako Republika Srpska ne ruši, nego brani Daytonski sporazum, te da traženje poštivanja međunarodnog ugovora ne predstavlja separatizam, nego zakonit otpor jednostranim interpretacijama i prekoračenju ovlasti.

U tom kontekstu, pozvala je Vijeće sigurnosti UN-a da poduzme tri ključna koraka: da hitno organizira formalno glasovanje o potvrdi Christiana Schmidta, da, ako potvrda izostane, pokrene proces imenovanja novog visokog predstavnika u skladu s Aneksom 10, te da pod okriljem UN-a naruči neovisnu pravnu analizu usklađenosti tzv. bonskih ovlasti s Daytonskim sporazumom i Poveljom Ujedinjenih naroda. Također je zatražila da Vijeće potakne sve ključne političke aktere u BiH na otvoren dijalog usmjeren na stabilizaciju institucija i povratak funkcionalnosti u upravljanju zemljom.

Na kraju obraćanja, Cvijanović je upozorila i na ono što je opisala kao institucionalnu pristranost unutar Ministarstva vanjskih poslova BiH i Stalne misije BiH pri UN-u, tvrdeći da joj se selektivno uskraćuje pristup diplomatskim kanalima, dok je bošnjačkom članu Predsjedništva takva komunikacija omogućena bez ograničenja.

''Takva praksa samo dodatno potvrđuje stanje političke neravnoteže i zloupotrebe institucija koje pokušavamo adresirati“, zaključila je Cvijanović, pozvavši međunarodnu zajednicu na objektivan i zakonit pristup u rješavanju krize.