Evo što će Schmidt reći u UN-u o Mostaru

Bljesak.info je imao uvid u izvješće Visokog predstavnika Christiana Schmidta koje će uskoro biti podneseno Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. U izvješću se Mostar izdvaja kao politički i kulturno osjetljiva točka, uz poseban fokus na izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta (HNK), projekt Mevlana centra Islamske zajednice, te odnose u Gradskom vijeću.

Schmidt bilježi nastavak izgradnje zgrade HNK Mostar u središnjoj gradskoj zoni uz snažnu financijsku podršku Republike Hrvatske. No projekt izaziva reakcije, posebice od udruženja Mostarski krug koje tvrdi da zgrada nema sve potrebne dozvole i da su urbanističke procedure zaobiđene. Oni smatraju kako HNK simbolizira dominaciju HDZ-a BiH u kulturnim institucijama, dok se inicijative bošnjačke i srpske zajednice, poput Centra Mevlana i obnove bivše srpske općinske zgrade, susreću s administrativnim preprekama.

Upravo na temelju tih navoda, Visoki predstavnik Schmidt u svom izvješću pred UN-om navodi zabrinutost zbog, kako piše, „marginalizacije bošnjačkog nasljeđa u Mostaru“ i poziva gradske vlasti na ravnotežu u kulturnom razvoju.

Projekt Mevlana Islamske zajednice suočava se s višestrukim pravnim i administrativnim izazovima. Vijeće za vjerska i administrativna pitanja 4. prosinca 2024. zatražilo je od gradske uprave da postupi po zahtjevima Islamske zajednice, a potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo naglasio je važnost centra za vjersku slobodu. Početkom 2025. pokrenut je fond za gradnju, ali gradski vijećnici HDZ-a BiH i HRS-a tvrde da projekt nije usklađen s važećim regulacijama i da neće dobiti potrebnu dvotrećinsku podršku u Gradskom vijeću.

Gradonačelnik Mario Kordić 25. veljače izjavio je da projekt mora biti u skladu sa zakonom, dok je Muftijstvo Mostara optužilo gradsku vlast za opstrukciju i dezinformiranje javnosti. I ti su navodi, kako piše Schmidt, pridonijeli percepciji o, kako je naveo, politički uvjetovanom usporavanju projekata Islamske zajednice.

No, hrvatske stranke u Gradskom vijeću odbacuju tvrdnje koje u izvješću iznosi Schmidt.

Iz Gradskog odbora HDZ-a BiH poručuju kako su Schmidtove interpretacije u medijima pogrešno predstavljene. ''Ako se dokument pročita pažljivo, vidi se da Visoki predstavnik ne tvrdi sam da se događa marginalizacija, već prenosi tvrdnje Islamske zajednice. Grad Mostar funkcionira, odluke se donose, i za svaki projekt treba imati valjane dozvole'', izjavio je predsjednik GO HDZ-a BiH Mostar Marko Novak.

Slično tvrdi i Slavko Zovko iz HRS-a, koji ističe da su bošnjački vijećnici podržali sve ključne gradske dokumente, uključujući prostorni plan i proračun. ''O kakvoj ugroženosti Bošnjaka govorimo kada njihovi legitimni predstavnici sve to redovno podržavaju?'', pita Zovko.

Kada je riječ o HNK-u, hrvatske stranke podsjećaju da se kazalište gradi u okviru postojećeg regulacijskog plana te da je i prethodna federalna vlada na čelu s Fadilom Novalićem izdvojila 2 milijuna KM za projekt. ''Problem nije zgrada, nego naziv – da se zove 'pozorište', možda o tome ne bismo danas govorili. Nekima smeta sve što je hrvatsko, ali mi ćemo štititi HNK i druge hrvatske institucije'', rekao je Novak.

Iz Hrvatskih republikanaca poručuju da Visoki predstavnik ne bi trebao nasjedati na, kako navode, ''plitki populizam'' koji dolazi iz nevladinih i vjerskih krugova. ''Prije nego se reagira na izvješća udruga i pojedinaca, treba se konzultirati s legitimnim izabranim predstavnicima naroda koji odlučuju u Gradskom vijeću'', zaključuje Zovko.

Zaključno, hrvatske stranke poručuju kako je Mostar u posljednjim godinama skinuo etiketu "Grada slučaja" zahvaljujući suradnji među političkim akterima, te upozoravaju da ponovno buđenje ratnohuškačke retorike prijeti stabilnosti grada.

U izvješću se Schmidt osvrće i na rezultate lokalnih izbora u Mostaru održanih u listopadu 2024. godine. HDZ BiH osvojio je 15 od 35 vijećničkih mjesta i ostao najjača politička opcija, dok je SDP BiH doživio osjetan pad. Mandat Marka Novaka (HDZ BiH), unatoč gotovo 5.000 osvojenih glasova, nije potvrđen zbog primjene etničkih kvota, što je izazvalo njegovo javno nezadovoljstvo i poziv na reformu izbornog zakona. Novo Gradsko vijeće konstituirano je 3. prosinca, kada je Mario Kordić (HDZ BiH) ponovno izabran za gradonačelnika s 20 glasova, a njegov protukandidat Džani Rahimić (SDA) dobio je 15 i izabran je za predsjednika Gradskog vijeća.