Čović u UN-u: Izborni zakon BiH je diskriminatoran

''Kao multinacionalna, multireligijska i stoga multikulturalna zajednica, BiH je posvećena poštivanju načela ljudskih prava i osnovnih sloboda jačanjem demokratije, multikulturalnog dijaloga i poštivanja etničke, kulturne i vjerske raznolikosti, te borbom protiv svih oblika diskriminacije i netolerancije. Jačanjem uzajamnog dijaloga kao sredstvom povezivanja različitosti, jačamo razvoj tolerancije u društvu'', rekao je predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović na sesiji na visokom nivou 37. zasjedanja Vijeća za ljudska prava UN.

Čović je u obraćanju rekao kako su vlasti BiH pozvale specijalnu izvjestiteljicu za promociju i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u borbi protiv terorizma da posjeti BiH u 2018. godini.

''Želimo nastaviti i dodatno intenzivirati našu saradnju sa svim relevantnim segmentima sistema UN za zaštitu ljudskih prava, a istovremeno jačati naš državni strateški okvir u ovom za sve nas izuzetno značajnom području'', rekao je Čović istaknuvši kako je BiH zemlja koja se u skorijoj prošlosti suočila s najtežim oblicima kršenja ljudskih prava tijekom rata, oružanih sukoba.

Istaknuo je kako je BiH potpisnica svih najvažnijih međunarodnih pravnih instrumenata u području prevencije i zaštite ljudskih prava.

''Tako smo 2016. godine uspješno prezentirali inicijalni Izvještaj o implementaciji odredbi Međunarodne konvencije za zaštitu svih osoba od prisilnog nestanka, a prošle godine smo također uspješno predstavili: Izvještaj o provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, Treći periodični izvještaj u skladu s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, te šest periodičnih izvještaja prema Konvenciji o sprečavanju mučenja. U 2018. godini nastavljamo ispunjavati naše obaveze kroz izvještavanje i razmatranje izvještaja po različitim konvencijama. BiH gore navedenu suradnju ne doživljava samo kao obvezu koja proističe iz međunarodnih pravnih instrumenata, već s punom vjerom primjenjuje njihove standarde u cilju unapređenja našeg društva'', rekao je.

Naglasio je kako je načelo nediskriminacije ugrađeno u Ustav BiH i da je BiH usvojila sveobuhvatan zakon o sprečavanju svih oblika diskriminacije u našoj zemlji.

''Stoga naglašavamo poštivanje ljudskih prava kao važnu odrednicu za normalizaciju odnosa u postkonfliktnim društvima, čime vraćamo povjerenje među građane i pridonosimo razvoju demokracije. Ravnopravnost spolova i osnaživanje žena u Bosni i Hercegovini za nas su također od velikog značaja. Trajna predanost poboljšanju položaja žena je način postizanja prosperiteta društva, osnaživanja porodice, te općeg dobra'', rekao je Čović.

Dodao je kako Bosna i Hercegovina snažno podupire provedbu Agende 2030, što se očituje kroz predanost promociji održivog, djelotvornog, stabilnog privrednog rasta i postizanju pravednog društvenog okruženja kroz funkcionalne demokratske institucije.

Čović je iskoristio priliku i prisutnima predstavio aktualne izazove s kojima se BiH suočava na planu ljudskih prava u svom političkom životu.

''Prema sadašnjim odredbama, Izborni zakon BiH je diskriminatoran prema manjinskim zajednicama, čije pripadnike onemogućava u kandidiranju ili pružanju mogućnosti da budu izabrani na pozicije u Predsjedništvu BiH i gornjem domu parlamenta koje su rezervirane za pripadnike konstitutivnih naroda. Istovremeno neustavne odredbe Izbornog zakona narušavaju simetriju u pravima između konstitutivnih naroda države BiH, stavljajući ih u nejednaku poziciju u smislu mogućnosti izbora svojih političkih predstavnika, čime se ograničava i ugrožava njihovo ravnopravnost u sudjelovanju i suodlučivanju unutar institucija sustava. Takvi primjeri teškog kršenja ustavnog mirovnog sporazuma i samog Ustava ne mogu se promatrati izvan konteksta zaštite ljudskih prava, čiji puni razmjer i pojavne oblike možemo sagledati samo unutar konkretnog ustavnog konteksta. To jasno uvećava potrebu za praćenjem ljudskih prava u kontekstu izbora u smislu poštivanja osnovnih standarda i prava specifičnih grupa, kako bi se umanjio prostor za diskriminaciju, isključenje i majorizaciju, odnosno neopravdano ograničavanje prava na sudjelovanje u javnopolitičkom životu. To je moguće ostvariti samo kroz pravične i slobodne izbore, ali i poštivanje osnovnih načela predstavničke demokracije, koja jamče prava na demokratsko odlučivanje kroz političko predstavljanje na svim administrativno-političkim razinama'', rekao je Čović i dodao kako je te odnose posebno važno razumjeti i uvažiti u višenacionalnim državama kakva je i BiH, gdje postoji opasnost da pripadnici manjinskih zajednica budu trajno isključeni iz javnopolitičkog života.

''Jedna od dubokih zabrinutosti koje smo svi svjedoci jeste borba protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije koja vodi ka terorizmu. Bosna i Hercegovina želi učiniti sve kako bi pridonijela naporima UN i njegovih država članica da se nose s izazovima s kojima se suočavaju naša multikulturalna društva, zasnivajući naše djelovanje na poštivanju ljudskih prava'', rekao je i dodao kako je Bosna i Hercegovina odnedavno postala i migracijska ruta i spremni smo pomoći jer je to naša i moralna obveza, ali to, nažalost, nije dovoljno za rješavanje onoga što bi se moglo dogoditi ako naša društva ne djeluju zajedničkim snagama.