Čović: SDA opstruira dogovor o izmjenama izbornog zakona

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović optužio je Stranku demokratske akcije (SDA) da opstruira postizanje sporazuma o izmjenama izbornog zakona, što je ocijenio velikim problemom jer njegova stranka i on osobno rješavanje tog pitanja drže ključnim za budućnost zemlje.

"Pitanje izbornog zakona usmjerava sve procese koji dolaze i traženje nekakvog alibija za nepostizanje dogovora neće uspjeti", kazao je Čović u intervjuu za Dnevni avaz.

Čovićeva je teza da SDA pokušava zaustaviti postizanje dogovora inzistiranjem na tome da se prije izmjena izbornog zakona mora popuniti vlada Federacije BiH, kao i entitetski Ustavni sud.

Federalna je vlada praktički u tehničkom mandatu još od izbora 2018., a HDZ BiH, koji zajedno sa SDA ima većinu u entitetskom parlamentu, ne želi sudjelovati u imenovanju nove ili popuni upražnjenih ministarskih mjesta dok se ne izmijeni izborni zakon.

Iz istih razloga HDZ-ov predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara odbija predložiti nove suce Ustavnog suda, iako to tijelo sada nema ni kvorum koji je nužan za odlučivanje u pitanjima zaštite vitalnog nacionalnog interesa, prenosi Hina. 

Zahtjeve da se ta pitanja riješe Čović je opisao kao pokušaj SDA da "kupnjom vremena ne postigne nikakav dogovor".

Pročitajte još

Dragan Čović i nova obećanja

"Jasno je vidljivo tko je politička opcija koja ne želi postići dogovor", kazao je predsjednik HDZ BiH.

Čović i predsjednik SDA Bakir Izetbegović u lipnju 2020. popisali su sporazum kojim su tada dogovorili nova izbora pravila za Mostar te se istodobno obvezali da do ljeta ove godine postignu dogovor o cjelovitim izmjenama izbornog zakona BiH, na čemu odlučno inzistira HDZ BiH.

Najveća hrvatska stranka u BiH želi postići izmjene izbornog zakona kojima će se osigurati da Hrvati iz onih dijelova BiH u kojima su većina biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kao i sve hrvatske zastupnike u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.

SDA pak kao glavni prioritet u tome postavlja provedbu pet presuda Europskog suda za ljudska prava, kojima je utvrđeno da BiH krši prava svojih građana u izbornom procesu limitirajući njihovo pasivno i aktivno biračko pravo etničkom pripadnošću ili prebivalištem.

Dvije stranke na oprečnim su pozicijama i kada je riječ o tome treba li posegnuti i za izmjenama ustava kako bi se mijenjala izborna pravila jer je to scenarij koji traži potporu dvije trećine zastupnika u državnom parlamentu a nije izvjesno kako bi se ona mogla okupiti. Tako je u ustavu iz Daytona izrijekom definirano tko čini predsjedništvo BiH pa bi u slučaju promjena bilo nužno mijenjati i Ustav.

Unutar radnih skupina predstavnici SDA i HDZ BiH započeli su ranije ovog mjeseca pregovore o izmjenama izbornog zakona, no za sada nema nikakvih rezultata.

Američki veleposlanik u BiH Eric Nelson predložio je da se krug sudionika tih rasprava proširi i na predstavnike drugih zainteresiranih političkih stranaka te na dio zastupnika iz parlamenta BiH, ministre iz Vijeća ministara te na članove Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP).