Kada su izborne vlasti Bosne i Hercegovine smijenile Milorada Dodika s dužnosti predsjednika Republike Srpske, on je nastojao pokazati da ga to ne pogađa. Umjesto povlačenja, taj nacionalist sklon podjelama i negiranju genocida iznio je otvoreni izazov institucijama koje ga nastoje ukloniti.
"Šta ako odbijem?", poručio je Dodik. Bosna bi uskoro mogla saznati odgovor.
Ključni balkanski saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina na vlasti je ili blizu vlasti od 2006. godine, sustavno potkopavajući krhku multietničku strukturu države rođene 1995. Daytonskim mirovnim sporazumom, koji je zaustavio rat pokrenut raspadom Jugoslavije i pokušajima tadašnjeg srpskog predsjednika Slobodana Miloševića da stvori "Veliku Srbiju", piše CNN.
Iako je Dayton donio mir, ostavio je zemlju podijeljenu po etničkim linijama. Bosna i Hercegovina sastoji se od dva entiteta – Federacije, u kojoj Bošnjaci dijele vlast s Hrvatima, i Republike Srpske s većinski srpskim stanovništvom. Iznad njih je slaba državna vlast te visoki predstavnik sa širokim ovlastima za provedbu sporazuma i očuvanje mira.
Dodik, koji godinama prijeti otcjepljenjem RS i pripajanjem Srbiji, u veljači je osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Prošlog tjedna Apelacijski sud potvrdio mu je kaznu od godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih funkcija. Iako je zatvor izbjegao plaćanjem novčane kazne, Središnje izborno povjerenstvo BiH odlučilo je primijeniti zakon po kojem se svaki dužnosnik osuđen na više od šest mjeseci zatvora automatski smjenjuje.
Nakon gotovo dva desetljeća potkopavanja državnih institucija, uz potporu iliberalnih saveznika i izostanak odlučne reakcije EU-a, mnoge je iznenadila brzina provedbe sudske odluke. "Od 2006. Dodik je dao sve od sebe da oslabi institucije BiH iznutra", rekla je za CNN barunica Arminka Helić, članica Doma lordova i izbjeglica iz BiH. "Ne vjerujem da je očekivao da će itko zaista dovesti u pitanje njegovu poziciju."
Za sada, čini se da Dodik planira pružiti otpor. Zaprijetio je blokadom novih izbora – po potrebi i silom – te zatražio podršku iz Beograda, Moskve i Budimpešte. "Predaja nije opcija", poručio je.
Rusija, koja se godinama oslanja na Dodika za destabilizaciju Balkana, upozorila je da bi se regija mogla "oteti kontroli". Moskva i njezina ambasada u Sarajevu odluku su nazvale "povijesnom greškom". Dodik je svoje sukobe fokusirao na visokog predstavnika, kojeg prikazuje kao prijetnju volji srpskih birača. Njegovi europski saveznici, poput mađarskog premijera Viktora Orbána, tvrde da se radi o političkom uklanjanju zbog protivljenja "globalističkim elitama".
Kritičari visokog predstavnika, čak i oni koji podržavaju državne institucije, problematiziraju njegove široke ovlasti. Schmidt, kao i njegovi prethodnici, može nametati ili poništavati zakone te smjenjivati dužnosnike bez sudskog procesa. "Niti jedan drugi europski dužnosnik nema takvu moć", kaže analitičar Adnan Ćerimagić.
Dodik u međuvremenu traži širu diplomatsku podršku, povezujući se s administracijom Donalda Trumpa i predstavljajući se kao žrtva "pravosudnog rata" i branitelj kršćanstva u zemlji s većinski muslimanskim stanovništvom.
Odluka izbornog povjerenstva stupit će na snagu nakon isteka žalbenog roka, a potom bi u roku od 90 dana trebali biti raspisani izvanredni izbori. No, ostaje pitanje tko će provesti odluku ako Dodik odbije otići ili pokuša opstruirati izbore. EU je povećala broj svojih mirovnih trupa u BiH, no one nisu intervenirale ni kada je postojao nalog za Dodikovo uhićenje.
Analitičar Jasmin Mujanović upozorava da će ovo biti "veliki test" za domaće i europske vlasti. Dodaje da Dodikova podrška u RS-u slabi te da oporba već razmišlja o "post-Dodikovoj budućnosti". Oporbeni lider Nebojša Vukanović smatra da bi samo njegovo potpuno uklanjanje iz politike moglo okončati "stalnu krizu" i omogućiti institucijama da se obračunaju s korupcijom.
Ipak, Arminka Helić upozorava da bi, ako se osjeti ugroženim, Dodik mogao posegnuti za očajničkim potezima, uključujući pokušaj potpune secesije Republike Srpske. "Očajni ljudi mogu odlučiti učiniti nešto što će dodatno destabilizirati zemlju", zaključila je.
