Čelnici policije RS-a razgovarali sa sankcioniranim dužnosnikom specijaliziranim za suzbijanje oporbe i novinara

Ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir i direktor policije Siniša Kostrešević sredinom rujna 2025. godine, tijekom službenog boravka u Rusiji, sastali su se s Olegom Anatoljevičem Baranovim, načelnikom Uprave unutarnjih poslova Moskve, osobom pod sankcijama zbog teških kršenja ljudskih prava.

Baranov je prije dvije godine stavljen na popis sankcija Europske unije jer je uprava pod njegovim zapovjedništvom "pratila i proizvoljno pritvarala neovisne novinare i oporbene aktiviste koji su sudjelovali u mirnim prosvjedima" u znak podrške antikorupcijskom aktivistu Alekseju Navaljnom, koji je preminuo u ruskom zatvoru.

EU smatra Baranova odgovornim za teška kršenja ljudskih prava u Rusiji, uključujući proizvoljna uhićenja i pritvaranja te kršenja slobode mirnog okupljanja i udruživanja.

"Ako je riječ o susretu policijskih dužnosnika, to ostavlja gorak dojam, osobito ako bi se ruska iskustva pokušala primijeniti na bilo kakve političke nemire u Republici Srpskoj", izjavio je za Detektor Vuk Vuksanović, viši istraživač u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku (BCSP).

Iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske nisu odgovorili na upit Detektora o ovom sastanku.

Edina Bećirović, profesorica na Fakultetu kriminalistike, kriminologije i sigurnosnih studija Sveučilišta u Sarajevu, navodi kako suradnja MUP-a RS-a s ruskim sigurnosnim strukturama traje već desetljeće te smatra zabrinjavajućim što Europska unija i NATO to toleriraju.

"Poruka s ovog sastanka je jasna – MUP RS-a otvoreno pokazuje kako želi kopirati autokratski ruski model, a ne europske standarde“, istaknula je Bećirović.

U obrazloženju sankcija Baranovu navodi se kako je uprava kojom zapovijeda nadzirala i uhićivala one koji su pokušali izbjeći mobilizaciju za ruski napad na Ukrajinu, pri čemu je korišten sustav prepoznavanja lica.

"Obuke MUP-a RS-a s takvim partnerima predstavljaju opasnost, jer udaljavaju policijske strukture Republike Srpske od europskih sigurnosnih mreža“, zaključuje Bećirović.

Bećirović dodaje i kako vlasti Srbije održavaju intenzivne sigurnosne veze s Moskvom, uključujući obuke policijskih struktura.

Vuksanović, s druge strane, napominje kako je Aleksandar Vučić nakon početka rata u Ukrajini postao oprezniji u susretima s ruskim dužnosnicima, dok vlast u Banjoj Luci nema takvih zadrški – susreti Milorada Dodika s Vladimirom Putinom i ruskim predstavnicima znatno su učestaliji nego Vučićevi.

"Ti sastanci možda nisu sadržajni, ali politička poruka je jasna. Možemo zaključiti kako će vladajuća koalicija u Banjoj Luci sada biti još agresivnija u igranju na rusku kartu, osobito nakon presude“, rekao je Vuksanović.

On smatra kako će, nakon pravomoćne presude kojom je Miloradu Dodiku zabranjeno obavljanje dužnosti predsjednika entiteta u idućih šest godina, vlasti u Banjoj Luci sve češće posezati za ovakvim susretima iz političke panike.

Ranije je iz MUP-a RS-a priopćeno kako je suradnja s Glavnom upravom Ministarstva unutarnjih poslova Ruske Federacije za grad Moskvu na "iznimno visokoj razini“ te će se i dalje razvijati kroz razmjenu iskustava i organizaciju specijalističkih obuka za policijske službenike.

"Izaslanstvu MUP-a RS-a, u kojoj je bio i direktor policije Siniša Kostrešević, predstavljena je oprema, vozila i oružje koje koriste pripadnici Glavne uprave MUP-a Ruske Federacije za grad Moskvu“, navedeno je u priopćenju iz rujna, uz napomenu kako je ministar Budimir pozvao Baranova u posjet Banjoj Luci.