Bunoza: Ulazimo u neizvjesnost, nekima nije stalo da riješimo Izborni zakon

''Kroz dijalog, razgovor, kompromise, ovo Vijeće ministara BiH je usvojilo 14 zakonskih rješenja za 13 mjeseci. Na isti način smo pokušali i uskladiti Izborni zakon'', kaže u intervjuu za Bljeska.info ministar pravde BiH, Davor Bunoza, komentirajući nametanje Izbornog zakona.

Bunoza kaže kako ''ostaje veliki upitnik'' zašto domaćim političarima nije ostavljena mogućnost da kroz Parlamentarnu proceduru pokušaju usvojiti i Izborni zakon pogotovo kad se zna da je Vijeće ministara u ovom sazivu usvojilo neke puno teže zakone. 

S Bunozom smo nedavno razgovarali o izazivoma na europskom putu BiH, a sada govorimo o blokadama tog puta.

Bljesak.info: Kako komentirate odluku visokog predstavnika da nametne izmjene Izbornog zakona.

BUNOZA: Meni je iznenadilo i doista mi je žao što je došlo do nametanja ovog zakona, jer se ne mogu oteti dojmu da je postojala mogućnost da se izmjene ovog zakona urade putem redovne procedure, dakle putem Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH.

Slažem se sa stavom Europske unije da nametanje zakona u BiH mora biti posljednja mjera. Upitno je jesmo li iscrpili sve mogućnosti za dogovor, obzirom da je Ministarstvo pravde dostavilo u e-konzultacije nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona.

Svakako da je bilo jako puno prostora da se eventualno i poboljša nacrt zakona predložen od strane Ministarstva pravde BiH, zato i služe e-konzultacije.

Na isti način, u posljednjih 14 mjeseci, usvojena su četiri bitna zakona čiji je predlagač bilo Ministarstvo pravde BiH, ključna za otvaranje pregovora sa EU, a koje zakone smo uvijek nakon dobivenih komentar, sugestija, zajedno sa partnerima usuglašavali i poboljšavali.

Ostaje veliki upitnik, zašto nam nije ostavljena mogućnost da pokušamo kroz Parlamentarnu proceduru da usvojimo, na temelju konsenzusa i ovaj zakon, pogotovo jer smatram da smo na isti način donijeli i neke puno teže zakone i od Izbornog zakona, i dokazali da možemo dogovorom, dijalogom rješavati naše probleme.

Bljesak.info: Dosta se prašine diglo oko Izmjena i dopuna Izbornog zakona, čiji je predlagač Ministarstvo pravde BiH. Kako je uopće došlo da se predloži ovaj zakon, Je li ovaj zakon usuglašen s partnerima?

BUNOZA: Prijedlog Izmjena i dopuna Izbornog zakona, je sačinjen od strane radne skupine koja je imenovana na Sastanku lidera stranaka koje čine vlast na razini BiH, ali ta ista grupa nije usuglasila cjelokupan tekst ovog zakona.

Međutim, kako je veći dio ovog teksta usuglašen, Ministarstvo pravde BiH je dostavilo ovaj prijedlog zakona na e-konzultacije, uz određene korekcije, tako da svaka osoba u BiH, ima mogućnost da izvrši uvid u prijedlog ovog zakona i da dostavi svoje komentare i sugestije koje mogu biti prihvaćeni i ugrađeni u zakon.

Cilj Ministarstva pravde BiH bio je da putem e-konzultacija uključimo javnost, da dobijemo konstruktivne prijedloge a sve kako bi iste prijedloge eventualno ugradili ili ispravili pojedine odredbe zakona, te kroz razgovore sa koalicijskim partnerima, ali i međunarodnim partnerima, pokušali usuglasiti zakon koji bi bio podržan i u Parlamentarnoj proceduri.

Kroz dijalog, razgovor, kompromise, ovo Vijeće ministara BiH je usvojilo 14 zakonskih rješenja za 13 mjeseci. Na isti način smo pokušali i uskladiti Izborni zakon, a naglašavam pozitivniju atmosferu da se to učini dugo nismo imali.

Bljesak.info: U čemu se razlikuje zakon čiji je predlagač Ministarstvo pravde BiH, u odnosu na nametnuti Izborni Zakon Visokog predstavnika?

BUNOZA: I u nacrtu zakona Ministarstva pravde BiH, mi smo regulirali pitanje integriteta izbora, dakle uvođenje tehnologija, ručno i elektronsko brojanje glasova, zatim smo regulirali i pitanja mirovanja mandata, kao i nemogućnost da osobe osuđene za ratne zločine budu kandidati na izborima. To je također regulirano i u nametnutom Izbornom zakonu gospodina Schmidta.

Ministarstvo pravde BiH je u svom zakonu reguliralo i neka druge praktične probleme, kao što je i način izbora hrvatskog člana predsjedništva. Nadalje, smo jasnije regulirali način izbora članova Središnjeg izbornog povjerenstva, budući da prema trenutnom zakonu pojedinci iz određenih institucija biraju članove ovog povjerenstva, a što smatramo da je pogrešno.

Bljesak.info: Prijedlog Izbornog zakona Ministarstva pravde BiH je doživjelo određene kritike. Tvrdi se da se uvode posebne izborne jedinice i da se produljuju etničke podjele.

BUNOZA: Ne bih se složio s tim konstatacijama. U prijedlogu zakona, smo naveli da kandidat za hrvatskog člana predsjedništva, mora pobijediti u barem tri županije od pet županija, a tih pet županija su Srednjobosanska županija, Hercegovačko-neretvanska županija, Zapadnohercegovačka županija, Posavska županija i Županija 10. Ako niti jedan kandidat nije pobijedio u tri od pet županija, onda se uzima obzir pobjeda barem u dvije županije od navedenih pet Ako niti jedan kandidat nije pobijedio u dvije županije od pet navedenih županija, uzima se u obzir da je barem pobijedio u jednoj županiji.

Zašto upravo 5 navedenih županija? Iz razloga što u tim županijama živi oko 84% Hrvata od ukupnog broja u Federaciji BiH. Cilj je, da hrvatski član predsjedništva ima vezu, legitimitet, s onim područjima, županijama, gdje živi hrvatski narod u Federaciji BiH. Dakle, da postoji veza između hrvatskog naroda i hrvatskog člana predsjedništva. Tu vezu sa članom predsjedništva imaju Srbi iz RS-a sa srpskim članom predsjedništva, kao i Bošnjaci iz Federacije BiH sa bošnjačkim članom predsjedništva. Nastojali smo bez crtanja nekih granica, ili crtanja novih izbornih jedinica, praktično riješiti to pitanje s ciljem kako bi se relaksirali odnosi između Bošnjaka i Hrvata u BiH i kako bi hrvatski član predsjedništva imao legitimitet i hrvatskog naroda.

Naši koalicijski partneri se slažu da to pitanje treba riješiti, ali kad krenemo to pitanje rješavati, jednostavno se povuku, bez želje da se stvarno riješi ovo pitanje.

Kritika je bila da prijedlog Izbornog zakona Ministarstva pravde BiH ne rješava probleme iz odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i druge odluke. To pitanje ne rješava ni nametnuti Izborni zakon gospodina Schmidta, ali sad ne vidim da netko reagira na tu činjenicu.

U nacrtu zakona Ministarstva pravde BiH, mi smo jasno naveli da je način izbora članova predsjedništva privremenog karaktera, sve dok se ne provedu odluke Europskog suda za ljudska prava. Svjesni smo da je za takvo nešto potrebno mijenjati Ustav BiH, te iz tih razloga nismo mogli ponuditi prijedlog kojim bi se provele odluke Europskog suda za ljudska prava.

Svjesni smo da nije u redu da Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj, odnosno Srbi u Federaciji BiH, kao i ostali u oba entiteta ne mogu ostvariti svoje temeljno ljudsko pravo koje se jamči Europskom konvencijom o temeljnim ljudskim pravima, a to je pravo da budu birani na svim razinama. Međutim, smatram da se to pitanje mora riješiti izmjenom Ustava. Na tom pitanju i inzistiramo. Međutim, izgleda da nekima nije stalo da riješimo ovo pitanje, odnosno odgovara im postojeće stanje.

Bljesak.info: Predstavnici iz Republike Srpske najavljuju da će doći do stopiranja europskog puta Bosne i Hercegovine. Smatrate li da je to ispravan odgovor na nametanje Izbornog zakona?

BUNOZA: Bojim se da ulazimo u neizvjesnost, a to nam je najmanje potrebno nakon dobivanja pristupnih pregovora s Europskom unijom. Europski put Bosne i Hercegovine nema alternativu, i nadam se da će biti dovoljno mudrosti da nastavimo istim smjerom, istom jačinom, kao u posljednjih 14 mjeseci.

Moramo nastaviti ispunjavati preuzete obveze i usklađivati naše zakone sa pravnom stečevinom Europske unije, štoviše jasno nam je da pravi posao tek predstoji, ali s jasnim ciljem ne smije nam biti teško raditi na tom putu. Dokazali smo da možemo, kroz dogovor i dijalog dosta toga postići. Nikakvo nametanje zakona ne smije spriječiti europski put Bosne i Hercegovine.