Bunoza: 'Oko prijedloga Izbornog zakona svi su mogli dati amandmane, bez Schmidta'

Prije intervencije Visokog predstavnika Christiana Schmidta u Izborni zakon, Ministarstvo pravde dalo je prijedlog radne skupine na konzultacije u Vijeće ministara. Ipak, Schmidt nije želio više čekati mogući dogovor i nametnuo je vlastitu odluku. U ovom prijedlogu bilo je sadržano i privremeno rješenje pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva koje nije bilo prihvatljivo strankama Trojke.

Pročitajte još

Bunoza za Bljesak: Ispada da Banja Luka nije dovoljno BiH, a da Istočno Sarajevo nije dovoljno RS

Javnost je u proteklom razdoblju zaokupila intervencija visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom je izmijenio Izborni zakon. Njegova odluka sadrži preko sto amandmana i došla je u trenutku dok su se vršile konzultacije unutar Vijeća ministara oko Izbornog zakona u trenutku kada je BiH dobila odobrenje za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.

Dva prijedloga imaju dodirnih točaka

Ministarstvo pravde kojem je na čelu Davor Bunoza uputilo je prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona o kojem se razgovaralo i pregovaralo na e-konzultacijama unutar Vijeća ministara. Upitan koliko se taj prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH razlikuje od onoga kojega je nametnuo Schmidt, Bunoza je za RTV HB kazao da oni zapravo imaju sličnosti.

"Oba zakona, i prijedlog Ministarstva pravde i nametnuti zakon gospodina Schmidta zapravo reguliraju pitanje tog integriteta izbornog procesa. Mi smo doista ovim prijedlogom Ministarstva pravde velik dio posvetili upravo tehničkom integritetu, isto tako i odabiru članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH", rekao je Bunoza gostujući u Dnevniku ove TV kuće i napomenuo da i prijedlog Ministarstva pravde tretira pitanje mirovanja mandata.

Pojašnjava da također, kao što je to stvar s Schmidtovim nametnutim zakonom, i prijedlog Ministarstva pravde predviđa da osobe osuđene za ratni zločin ne mogu biti kandidati na izborima.

''Pokušali smo regulirati i pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH", dodao je Bunoza.

"Logično je da Parlamentarna skupština bira SIP"

Ministar pravde BiH pojašnjava da razlike u Schmidtovom nametnutom zakonu i prijedlogu Ministarstva postoje u načinu na koji se propisuje izbor članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

''Kada govorimo o sastavu SIP-a BiH, prema nametnutom Izbornom zakonu te članove bi trebali birati pojedinci; predsjednik VSTV-a, predsjednik SIP-a - odnosno Kolegij Zastupničkog doma PS BiH. U našem prijedlogu bilo je propisano da to zapravo bude Parlamentarna skupština BiH s obzirom na to da zakon propisuje da sam sastav mora sadržavati sedam članova; po dva iz konstitutivnih naroda i jedan pripadnik ostalih. To pitanje htjeli smo regulirati na taj način jer je nama doista logično da to kolektivno tijelo bira Parlamentarna skupština'', kazao je Bunoza i podsjetio na činjenicu da sedam članova Povjerenstva za sukob interesa bira Parlamentarna skupština BiH.

Svatko mogao predložiti amandmane

Odgovarajući na pitanje je li se onda mogao pričekati dogovor između partnera u vlasti i zašto je sporan prijedlog hrvatske strane kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Bunoza je istaknuo da se s ovim pitanjem dugo čekalo te da se slaže da se pitanje integriteta odavno trebalo riješiti ako u praksi postoje problemi u izbornom procesu.

Međutim, Bunoza je naglasio da je predmetni prijedlog zakona izradila radna skupina koja je formirana na sastanku lidera, a da je Ministarstvo pravde taj zakon samo predložilo na e-konzultacijama.

"To podrazumijeva da je svatko imao pravo dati svoje komentare, sugestije. Mi smo mogli sve amandmane i sugestije koji su progresivni, i od gospodina Schmidta, ugraditi u taj zakon. Meni je je žao što se možda i nije pričekalo. Ali tako je visoki predstavnik odlučio", kazao je Bunoza. 

"Hrvati trebaju dobiti ono što već imaju Bošnjaci i Srbi"

Osvrćući se izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Bunoza je kazao da je činjenica da, kada se govori o Predsjedništvu BiH, imamo dva problema koja trebamo riješiti.

"Prvo, moramo izvršiti odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci. Posljedica konstitutivnosti ne može biti da Ostali nemaju pravo biti birani na svim razinama. To nam poručuju odluke Europskog suda. Upravo prijedlogom Ministarstva pravde mi smo jasno naveli da se to pitanje mora riješiti te da je ovaj zakon kada govorimo o Predsjedništvu BiH privremenog karaktera dok se ne promijeni Ustav. Nažalost, da bi proveli odluke Europskog suda za ljudska prava smatramo da bi morali mijenjati Ustav BiH", kazao je Bunoza.

Ministar Bunoza podsjeća da je prijedlogom Ministarstva pravde na poseban način tretirano pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

"Prijedlogom Ministarstva pravde propisali smo jedan poseban način odlučivanja odnosno brojanja glasova kada je u pitanju hrvatski član Predsjedništva BiH. Naveli smo pet županija- kantona jer zapravo u tih pet županija živi preko osamdeset posto Hrvata od ukupnog broja u Federaciji BiH", kazao je Bunoza i pojasnio da je prema tom prijedlogu propisano da hrvatski član Predsjedništva treba pobijediti u tri županije, ako ne u tri onda u dvije, a ako ne u dvije onda barem u jednoj županiji.

Bunoza je istaknuo da je cilj ovoga prijedloga bio da Hrvati u BiH odnosno u FBiH dođu do onoga što već odavno imaju Srbi iz RS i Bošnjaci u FBiH, legitimitet i vezu sa svojim članom Predsjedništva

"Činjenica je da nikada nije bilo sporno pitanje izbora i legitimiteta bošnjačkog i srpskog člana Predsjedništva BiH. Mi smo na ovaj način pokušali privremeno to riješiti dok se ne promijeni Ustav. Žao mi je što su neki tumačili da je to crtanje novih granica, entiteta ili slično", kazao je Bunoza i dodao da to nije točno.

Bunoza je pojasnio da su ovaj model s županijama izradili jer su smatrali da bi on bio prihvatljiv i njihovim partnerima unutar Vijeća ministara BiH.

Nastaviti raditi

Upitan hoće li doći do krize vlasti zbog toga što je Milorad Dodik najavio usvajanje Izbornog zakona Republike Srpske te kako će se to odraziti na naš europski put, Bunoza je rekao da će to vrijeme pokazati.

''Imali smo sjednicu Vijeća ministara. Doista, sve je prošlo bez blokada; rekao bih uobičajeno. Moje mišljenje je da je pogrešno ako se izabere put blokada, sukoba, konflikta'', rekao je Bunoza pojašnjavajući da pri tome ne misli na ratne nego političke sukobe.

Bunoza smatra da je jedini odgovor na ovu situaciju nastavak rada onako kako je to Vijeće ministara BiH činilo i posljednjih 14 mjeseci.

"I Europska komisija je navela 'uradili ste za godinu dana više nego za posljednjih deset godina'. Hajdemo tako nastaviti raditi i u ovoj godini. To je moj prijedlog i ono čime će se Ministarstvo pravde voditi. Isključivo, očekujem još bolji rad i još bolje rezultate", rekao je Bunoza za RTV HB.