Briga zbog oživljavanja 90-tih

Tajnica za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović izrazila je zabrinutost zbog nazadovanja na polju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini i regiji, posebno ukazujući na problem glorifikacije ratnih zločina i ratnih zločinaca, te oživljavanja ideologija i retorike koje su vodile ratovima 1990-ih.

Lekcije iz prošlosti

U razgovoru za Fenu, Mijatović je podsjetila da je Bosna i Hercegovina članica Vijeća Europe gotovo 17 godina i kao takva je prihvatila niz obveza koje važe za sve države članice na polju demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Od prijema u članstvo, BiH je ratificirala desetine ugovora i obavezala se prema jednom broju mehanizama Vijeća Europe, uključujući Europski sud za ljudska prava.

Sve ovo je, smatra Mijatović, imalo određene koristi za zaštitu ljudskih prava i borbu protiv diskriminacije u zemlji, a postoji solidan zakonodavni okvir na ovim poljima.

''Međutim, zabrinuta sam zbog izostanka efikasne implementacije i legislative, a jedan broj briga za ljudska prava ostaje da bude riješen. Također sam ozbiljno zabrinuta zbog nazadovanja na polju ljudskih prava koje vidimo u BiH i regiji. Mislim ovdje naročito na rašireni govor mržnje, glorifikaciju ratnih zločina i ratnih zločinaca, oživljavanje ideologija i retorike koje su vodile ratovima 1990-ih, uništavanjima i ljudskim gubicima u prošlosti, kao da nismo naučili nikakve lekcije iz prošlosti. Ovo stanje koje je za žaljenje i koje izaziva zabrinutost mora se promijeniti brzo i s opipljivim rezultatima'', upozorila je.

Škole, krovovi i prošlost

Mijatović naglašava kako BiH mora hitno rješavati pitanje podjela u obrazovanju po etničkim linijama, ukinuti sustav ''dvije škole pod istim krovom'' i pružiti svoj djeci pristup kvalitetnom obrazovanju bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi te sprečavati i efikasno se boriti protiv govora mržnje i zločina iz mržnje.

''Kao što sam navela u govoru na komemoraciji u Srebrenici prošle godine, 'ako želimo da naša djeca rastu u duhu raznolikosti, tolerancije i poštovanja drugog, ako želimo da im damo neophodna antitijela za borbu protiv indoktrinacije, mržnje i nasilja, moramo ih obrazovati o prošlosti, obrazovati ih da razgolite mitove, obrazovati ih o pravdi i jednakosti za sve'. Mislim da je ovo jedan od najvećih izazova koji su pred BiH i čitavom regijom'', poručila je.

Kao država članica Vijeća Europe, BiH ima obvezu implementirati presude Europskog suda za ljudska prava, uključujući presude u slučaju "Sejdić i Finci". Mijatović najavljuje da će nastaviti pozivati vlasti BiH da implementiraju ove presude s namjerom da dovedu svoj Ustav i izborno zakonodavstvo u sklad s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, ali osim toga bh. vlasti moraju pokazati više političke odgovornosti i volje da implementiraju presude Europskog suda.

Vlasti spore

''Vlasti BiH trebaju ubrzati rad na ustanovljavanju sudbine nestalih osoba, efikasnom procesuiranju ratnih zločina i osigurati da prava svih žrtava rata, naročito žena žrtava seksualnog nasilja, budu zaštićena'', kaže Mijatović.

Ocijenila je kako je pitanje ljudskih prava s kojima će se vlasti nastaviti suočavati migracija.

''Interesantno, prvo pismo koje sam poslala jednoj državi članici Vijeća Europe kao tajnica za ljudska prava bilo je u svibnju 2018. godine upućeno Draganu Mektiću i Semihi Borovac vezano za migracije i azil. Nadam se da će vlasti nastaviti jačati kapacitete na ovom polju, osigurati da sve osobe koje traže azil imaju pristup individualiziranoj proceduri za azil, te da akcije vlasti budu u punom skladu s međunarodnim obvezama zemlje'', rekla je.

Na kraju je ustvrdila da su ovo neki od izazova s kojima se suočava BiH u 2019. i godinama koje dolaze te najavila da će njezin ured nastaviti blisko nadzirati implementaciju obveza BiH.

''A ja ću se angažirati, pomagati i pozivati vlasti da se drže obveza koje proizlaze iz članstva u Vijeću Europe'', rekla je Mijatović za Fenu.