Bošnjaci traže svoju zastavu i grb

Predstavnici bošnjačkih nacionalnih vijeća iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Hrvatske okupili su se danas u Sarajevu na dvodnevnoj plenarnoj sjednici Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća kako bi razgovarali o izučavanju bosanskog jezika i potrebi izrade deklaracije o grbu i zastavi bošnjačkog naroda. 

Različit je položaj Bošnjaka u sve četiri zemlje, istaknuto je danas, zbog brojnosti i uključenosti u društveni život te su okupljeni izrazili nadu da će na ovoj sjednici razmijeniti iskustva i razgovarati kako poboljšati položaj posbeno u zemljama gdje su manjina. 

Predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) u BiH Nedžad Mulabegović podsjetio je da je sada prvi put uspostavljena neposredna suradnja među vijećima, a osnovi predmet interesiranja su obrazovanje, nauka, kultura te promocija povijesnih vrijednosti. 

Izrazio je nadu da će harmonizacija međusobne saradnje dati pozitivne rezultate u domovinskim zemljama Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, najavivši da će im se u budućnosti pridružiti i nacionalna vijeća Kosova i Makedonije. 

Mulabegović je najavio i da će VKBI nastaviti raditi na izradi rječnika bosanskoga jezika te Enciklopediji Bosne i Hercegovine koja će obuhvatiti i sve one relevantne enciklopedijske podatke o bošnjačkom, hrvatskom i srpskom narodu, jevrejima i svim manjinskim narodima. 

Predsjednik Koordinacije bošnjačkih vijeća u Republici Hrvatskoj Harun Omerbašić kazao je da se često osjećaju izolirano s nastajanjima da očuvaju bošnjaštvo u toj zemlji, iako je zakon koji regulira njihova prava veoma povoljan i jedan od najpovoljnijih u Europskoj uniji, problem je u implementaciji. 

''Naš broj nije toliko značajan kao Bošnjaci u Sandžaku, nismo toliko politički angažirani niti potkovani kao Bošnjaci u Crnoj Gori koji imaju veliki uspjeh. Mi smo u stagnaciji jer su Bošnjaci nakon više od 20 godina izgubili svog predstavnika u Saboru što nas je izbrisalo s političke karte te je i finansiranje nekih aktivnosti uveliko palo'', dodao je Omerbašić. 

Kada je u pitanju očuvanje bosanskog jezika, kazao je da su se tek ove godine počeli baviti tim pitanjem, iako u zakonu imaju tu mogućnost, a problem koji Bošnjaci imaju u BiH s bosanskim jezikom daje im još više snage da još jače rade na tome. 

Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Mirsad Džudžević podsjetio je da su Bošnjaci u toj zemlji 2006. godine dali nemjerljiv doprinos obnovi neovisnosti i tako se ugradili u temelje nove suverene Crne Gore. 

''Do tada su Bošnjaci bili u nezavidnom položaju koji je sada značajno poboljšan, ali još uvijek ima prostora za napredak. Ukupan broj pripadnika islamske vjere je 125.000 od čega je 20.000 Albanaca, a ostatak je podijeljen u nekoliko kategorija'', pojasnio je predsjednik Vijeća koje okuplja Bošnjake bez obzira na političku pripadnost. 

Potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji Esad Džudo kazao je da su se u toj zemlji izborili za uspostavljanje potpuno ravnopravnog modela nastave na bosanskom jeziku koji je ravnopravan s nastavom na srpskom i drugim jezicima manjinskog naroda i na taj način je obuhvaćeno 16.500 učenika. 

''Bošnjaci u Srbiji pokušavaju ostvariti prava u zemlji koja je organizirala, planirala i djelomično sprovela zločin genocida nad Bošnjacima. S tim saznanjem razgovarate s predstavnicima državnih institucija, akademske zajednice i prosvjete'', podvukao je Džudo, ali kazao je da će nastaviti raditi na ostvarenju svojih prava. 

Nakon plenarne sjednice Ureda za koordinaciju bošnjačkih vijeća četiri susjedne zemlje bit će usvojeni zaključci te definirani naredni koraci djelovanja.