BiH je dio pogodbe Trumpa i Putina?

''Može biti da je dio pogodbe između Trumpa i Putina to da Putin neće praviti dodatne probleme u BiH i da neće izravno podržavati Dodikove namjere o dezintegraciji BiH u zamjenu za velikodušni Trumpov prijedlog sporazuma o Ukrajini. Ne znam je li to tako, ali SAD i Rusija mogu jedna drugoj udovoljavati na račun trećih'', kaže u Briefingu politički analitičar dr. sc. Božo Kovačević.

Primjećuje da se EU napokon prestala praviti slijepa, gluha i nijema prema Srbiji i napokon priznala činjenice o krajnje problematičnim političkim činjenicama u toj zemlji i Vučićeva je pozicija sada krajnje nezahvalna.

Trump, Putin i mogući dogovor o BiH

''Zašto je nedorečen i na brzinu sklepan prijedlog sporazuma o primirju u Gazi objeručke prihvaćen od arapskih zemalja, palestinske uprave, ali i Rusije? Zbog toga što je svima bilo dosta izraelskog masakra nad Palestincima. Jedini pravi učinak tog sporazuma je moguće oslobođenje Izraela od vladavine premijera Netanyahua'', napominje Kovačević.

Smatra da je Amerika već napala Venezuelu jer u njenim teritorijalnim vodama bombardira brodove. 

Trumpov plan za Ukrajinu i globalne posljedice

''Pitanje je može li Trump primorati Zelenskog da prihvati njegov plan kapitulacije Ukrajine. Ustav Ukrajine ne dopušta predsjedniku Zelenskom da tako nešto potpiše, kao što Ustav Ruske Federacije ne dopušta Putinu da pristane na to da dio teritorija koje je Duma proglasila ruskim ostane pod kontrolom Ukrajine. Sa stajališta međunarodnog prava Zelenski je u pravu, a Putin je okupator'', kaže Kovačević.  

''Mislim da je ukrajinsko članstvo u NATO-u isključeno i da je to jasno i samom Zelenskom. Amerika odbija izravno biti jamac sigurnosti Ukrajine, ali zemlje iz koalicije voljnih nude da njihove vojne snage budu na terenu u Ukrajini jamac ukrajinske sigurnosti pod uvjetom da Amerika njima jamči sigurnost. Sve se svodi na pitanje hoće li se Amerika izravno uključiti u sukob s Rusijom, a Trumpa takav sukob ne zanima zbog mogućnosti izbijanja nuklearnog rata, ali i zato što on rat u Ukrajini ne smatra američkim ratom jer ga on nije započeo. Trumpov prioritet je Kina. Ne pada mu na pamet da Amerika ratuje protiv Rusije za ostvarivanje europski i ukrajinskih interesa, ali inzistira na tome da Europa ratuje protiv Kine za američke interese. Trump želi biti mirotvorac i Ukrajini želi nametnuti kapitulaciju kao što u je u bliskoistočnom sukobu nametnuo kapitulaciju Hamasa'', objašnjava Kovačević.

Moguća eskalacija i Trumpova taktika

''No, ako Putin bude pretjerano ispitivao granice Trumpova strpljenja i odgađao suglasnost s njegovim prijedlozima, može se dogoditi da Trump odustane od restrikcija u isporuci oružja Ukrajini. I eskalacija sukoba je za njega povoljna jer će Ukrajina trebati sve više oružja i europske zemlje će ga kupovati od Amerike i poklanjati ga Ukrajini. Ako mir bude nametnut, bit će nepovoljan i za Zelenskog i za Putina, a jedino će se Trump moći pohvaliti uspjehom'', govori Kovačević koji smatra da bi objema zaraćenim stranama razumno bilo prihvatiti primirje i tolerirati privremeno stanje koje može potrajati i više desetljeća kao u slučaju Sjeverne i Južne Koreje.

Europa između dvoličnosti i nemoći

''Europa, kada je u pitanju Putin, opravdano inzistira na poštivanju međunarodnog prava i odluka Tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda, ali ti isti političari u Europi nisu digli glas kada je Netanyahu pod potjernicom tog istog suda došao u Mađarsku i kada je Trump uveo sankcije protiv tužitelja i službenika suda koji su raspisali potjernicu za Netanyahuom. Tu u središte rasprave dolazi dvoličnost, neprincipijelnost i nesposobnost Europe da artikulira svoje vanjskopolitičke ciljeve neovisno od Amerike. Europa je prva kolateralna žrtva rata u Ukrajini, a ponaša se kao pobjednik. Nema dvojbe da je Rusija prekršila međunarodno pravo, ali to su više puta učinili i Izrael i SAD'', zaključuje Kovačević koji smatra da bi eventualni susret Trumpa i Putina u Budimpešti bio njihov, kao i Orbanov, zajednički šamar Europskoj uniji koja se ponaša kao da je velika sila, a zapravo je sekundarni igrač u međunarodnim odnosima.

''EU radi pritisak na Trumpa da primora Putina da pregovara sa Zelenskim. Ista te EU čiji je predstavnik Boris Johnson 2022. Zelenskom zabranio da pregovara s Putinom iako je bilo dogovoreno potpisivanje primirja. Po Putinovoj zamisli bi on i Trump o sudbini Ukrajine danas odlučivali onako kako su Roosevelt i Staljin 1945. odlučivali o sudbini Europe'', ističe Kovačević dodajući da bi europski političari trebali intenzivirati diplomatske kontakte s Rusijom umjesto da samo govore o ratu.

''Ako nema kontakata, onda i nenamjerno izazvani incident može eskalirati do sukoba širokih razmjera. Ursula von der Leyen i njemački kancelar Merz se koriste ratnohuškačkom retorikom. Nakon incidenata s dronovima u Poljskoj Rusi su predložili osnivanje povjerenstva koje bi utvrdilo tko je lansirao te dronove. Nikakvog odgovora nije bilo sa Zapada. EU ne želi Rusiji priznati status supersile i prava koja proizlaze iz mjesta stalne članice Vijeća sigurnosti nego želi Rusiji nametnuti svoju volju. Rusija je agresor, ali nije istina da agresija nije ničim izazvana. Zapad bi trebao razmisliti o tome koji su njegovi potezi pridonijeli Putinovoj odluci o agresiji. Ruska politika bi pak morala dobro razmisliti zašto su svi njezini europski susjedi poput baltičkih zemalja panično tražili članstvo u NATO savezu jer se boje ruske okupacije. Rusija se mora osloboditi imperijalnih fantazija'', kaže Kovačević.

Tvrdi da nije istina da je on proruski orijentiran podsjećajući da od početka rata osuđuje rusku agresiju u Ukrajini, piše Jutarnji list.