BiH ove godine vjerojatno čeka najlošiji izvještaj o napretku, koji svake godine objavljuje Europska komisija kao ključan dokument koji identificira stupanj sprovedenih reformi na putu ka EU.
BiH i dalje nema glavnog pregovarača, što je osnovni formalni korak bez kojeg ne mogu početi pregovori o pristupanju EU, nema zakona o sudovima BiH, a činjenicu da je BiH ostala bez značajnih sredstava iz Plana rasta zato što nije usuglasila listu reformi ne treba ni spominjati, pišu Nezavisne novine.
Jedini veći uspjeh ove godine je potpisivanje sigurnosnog sporazuma s EU u lipnju ove godine, koji podrazumijeva suradnju u vezi s rješavanjem problema migranata, što je trenutačno jedno od najvažnijih političkih pitanja u EU, zbog čega je vjerojatno i došlo do pritiska da se ovo pitanje, čije rješavanje traje gotovo tri godine, trajno riješi.
Prošla godina je bila jedna od uspješnijih, a ipak u prošlogodišnjem izvještaju o napretku Europske komisije riječ "napredak" je spomenuta 124 puta, a čak 67 puta je spomenuta u kontekstu "nedostatka napretka", i još dva puta u kontekstu "odsustvo napretka". Napredak u pozitivnom smislu spomenut je samo tri puta.
"Ograničen napredak" je spomenut 16 puta, "određen napredak" 13 puta, dok je fraza "potreban je dalji napredak" spomenuta dva puta. Još 22 puta riječ "napredak" je spomenuta u kontekstu koji nije vezan za konkretne reforme, pa se, u procentualnom smislu, može reći da praktično koliko-toliko pozitivan iskorak čini samo pet posto obaveza BiH za 2024. godinu, dok je 80 posto ostalo isto ili su stvari vraćene.
S obzirom na to da je ove godine urađeno još manje, izvjesno je da će i ovaj procenat pozitivnog sprovođenja reformi biti još manji.
Kako nam je u neformalnom razgovoru nedavno kazao diplomata jedne europske zemlje, teško je očekivati da, čak i kada bi došlo do promjene tempa, ove godine može biti organizirana prva međuvladina konferencija između EU i BiH, što bi bio prvi formalni korak ka otpočinjanju pregovora.
On je objasnio da je Europa preokupirana nizom kriza, od rata u Ukrajini, pa do inflacije i problema s migracijama, i da jednostavno nema vremena ni resursa kao ranije da se BiH bavi na mikronivou kao što je to bilo ranije.
O tome najbolje svjedoči činjenica da je Njemačka "delegirala" Hrvatsku kao ključnog posrednika s regionom zapadnog Balkana, čime se pokazuje da Brisel, pod pritiskom i urgiranjem zemalja članica, ima sve manje manevarskog prostora za političko djelovanje u BiH u smislu motiviranja domaćih političara da sprovedu reforme na koje su se obavezali.
Kao što smo nekoliko puta već pisali, Luigi Sorreca veleposlanik EU u Sarajevu, više puta je naglasio da EU ostaje posvećena BiH, ali da će zemlja morati sama dokazati da želi europski put kroz sprovođenje konkretnih reformi.
