Obilježavanje 9. siječnja kao dana Republike Srpske i ove godine, usprkos pravosnažnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojima je taj datum proglašen neustavnim, predstavlja kontinuitet političkog prkosa ustavnom poretku države i ima duboke pravne, političke i društvene implikacije - upozoravaju sugovornici Fene.
Profesor ustavnog prava na Internacionalnom univerzitetu Burch Davor Trlin ističe da se obilježavanje 9. siječnja ne može promatrati kao izoliran događaj, već kao nastavak politike koju desetljećima provode iste ili ideološki srodne političke elite u RS-u.
''Ovdje govorimo o kontinuitetu određenog političkog ponašanja. Vlasti u Republici Srpskoj 9. siječnja vezuju za 1992. godinu i predstavljaju ga kao dan osnivanja RS-a. Međutim, u tom trenutku pravno nije mogla postojati Republika Srpska. Ona kao entitet nastaje tek stupanjem na snagu Daytonskog mirovnog sporazuma, kao jedan od entiteta unutar Bosne i Hercegovine. Sve prije toga bio je jedan de facto paradržavni režim koji se suprotstavljao legalnoj vlasti Republike Bosne i Hercegovine'', naglašava Trlin.
Podsjeća da se 9. siječnja 1992. godine povezuje s početkom dubokih političkih i etničkih podjela koje su dovele do rata, masovnih progona, etničkog čišćenja i genocida, što dodatno opterećuje simboliku tog datuma.
Ističe da se Daytonskim mirovnim sporazumom došlo do transformacije strukture Bosne i Hercegovine iz unitarne u federalnu državu. ''U tim političkim napetostima i pregovorima o raspodjeli vlasti, srpski politički predstavnici nastojali su osigurati autonomiju unutar BiH. Međutim, 9. siječnja ostaje datum koji je duboko povezan s početkom sukoba i stradanja, i zbog toga ima izuzetno problematično značenje za veliki broj građana ove zemlje'', kaže Trlin.
S pravnog aspekta, podsjeća da je Ustavni sud BiH 2015. godine utvrdio da je 9. siječnja kao Dan Republike Srpske neustavan, a tu odluku je dodatno potvrdio i 2019. godine.
''Razlog je vrlo jasan, taj datum se poklapa s pravoslavnim vjerskim praznikom, što ga čini diskriminatornim prema nesrpskom stanovništvu Republike Srpske, uključujući Bošnjake, Hrvate i ostale. Time se krše principi ravnopravnosti i nediskriminacije sadržani u Ustavu Bosne i Hercegovine i Daytonskom mirovnom sporazumu. Ustavni sud je jasno zaključio da praznik ne može biti vezan za jednu etničku ili vjersku grupu, jer to proizvodi podjele, a ne integraciju'', ističe Trlin.
Usprkos tim odlukama, obilježavanje 9. januara se nastavlja svake godine uz svečane akademije, policijske parade, javne manifestacije i prisustvo političkih lidera iz Republike Srpske i Srbije.
''Imamo situaciju u kojoj se sudska odluka kontinuirano ignorira. Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je u više navrata zaprimilo krivične prijave, ali nemamo informacije da su one proizvele konkretne pravne posljedice. S druge strane, Tužiteljstvo BiH može i treba djelovati po službenoj dužnosti, jer se sve ovo dešava javno i uz snažnu medijsku pažnju'', kaže Trlin.
Upozorava da kontinuirano kršenje odluka Ustavnog suda potkopava vladavinu prava i ustavni poredak države.
''Kada građani vide da se odluke najvišeg suda sustavno ne poštuju, sasvim je legitimno da se pitaju vrijedi li vladavina prava jednako za sve. Ovo ponašanje ne dovodi formalno u pitanje legitimitet ustavnog poretka, ali ozbiljno slabi povjerenje u pravo i institucije'', naglašava.
Govoreći o političkim posljedicama, Trlin ističe da ovakvo obilježavanje dodatno produbljuje političke tenzije u zemlji.
''SNSD, u partnerstvu s HDZ-om, već godinama koristi različite mehanizme blokade na nivou Bosne i Hercegovine, nedolazak na sjednice, neusvajanje dnevnog reda, opstrukcije u odlučivanju. Obilježavanje 9. siječnja predstavlja još jedan mehanizam kojim se slabi integracija države i usporava njen put k Europskoj uniji'', smatra Trlin.
Dodaje kako je ovakva situacija gotovo bez presedana u europskom kontinentalnom pravnom krugu.
''Nemamo primjere da vlasti jedne federalne jedinice ovako otvoreno i dugotrajno prkose središnjoj razini vlasti i odlukama Ustavnog suda, a da se pritom ništa ne poduzima. Postoji norma, postoji sudska odluka, postoje predviđene sankcije, ali reakcija izostaje'', naglašava Trlin.
Kada je riječ o međunarodnoj zajednici, Trlin smatra da su reakcije OHR-a, Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država, OSCE-a i Venecijanske komisije uglavnom ostale na razini upozorenja.
''Upozorenja su korisna, ali su prazna ako ih ne prate konkretne sankcije i procesuiranje odgovornih. Visoki predstavnik je jasno ukazao da obilježavanje 9. siječnja može imati i krivične posljedice, ali bez djelovanja domaćih institucija ta upozorenja ostaju bez efekta'', kaže Trlin.
Sličnu ocjenu u razgovoru za Fenu iznosi i znanstveni suradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Hikmet Karčić, koji smatra da obilježavanje 9. siječnja ima snažnu simboličku dimenziju demonstracije sile.
''Ove godine obilježavanje je možda bilo nešto tiše u odnosu na prethodne godine, ali poruka ostaje ista. Policijske parade koje se održavaju svake godine nisu slučajne, one predstavljaju pokazivanje sile i poruku da su vlasti u Republici Srpskoj spremne na taj način ostvarivati svoje političke ciljeve'', kaže Karčić.
On ističe da se kroz ovakve manifestacije šalje poruka kontinuiteta vlasti i kontrole, usprkos formalnim promjenama ili sankcijama koje pogađaju pojedine političke aktere.
''Prisustvo pojedinih osoba iz Sjedinjenih Američkih Država često se koristi kako bi se stvorio privid podrške američke administracije. Međutim, u tim slučajevima se radi o plaćenim lobistima, a ne o službenim predstavnicima SAD-a. To je važno jasno razlikovati'', naglašava Karčić.
Prema njegovim riječima, takvi nastupi služe unutarnjoj političkoj propagandi, dok stvarna politika SAD-a ostaje nepromijenjena kada je riječ o teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine.
''Ovo obilježavanje je više politički performans nego realna poruka međunarodne podrške. Radi se o dokazivanju moći i poruci da oni koji stoje iza ovakve politike nisu spremni na povlačenje, bez obzira na upozorenja i kritike'', kaže Karčić.
Sugovornici su suglasni da kontinuirano obilježavanje neustavnog dana Republike Srpske ima dugoročne negativne posljedice po funkcioniranje države, dodatno produbljuje nepovjerenje među narodima i slabi vladavinu prava.
''Dok god se odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine budu ignorirale, a odgovorne institucije izostajale s konkretnim reakcijama'', poručuju, ''9. siječnja će ostati simbol ne samo političkog prkosa, već i trajnih podjela koje opterećuju bosanskohercegovačko društvo i njegov europski put''.
